DNEVNI GLASNIK - 5. SRPNJA

RIM - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i njegov talijanski kolega Carlo Azeglio Ciampi razgovarali su u utorak u palači Quirinale o bilateralnim odnosima i stanju na prostorima jugoistočne Europe, a hrvatski je predsjednik posebno zatražio dodatnu potporu Italije za ulazak Hrvatske u europske integracije. Za predsjednika Mesića i hrvatsko izaslanstvo talijanski predsjednik priredio je radni ručak. Nakon razgovora u Quirinaleu, predsjednik Mesić rekao je novinarima kako je od talijanskih sugovornika posebno zamolio da vide što Italija može učiniti za ulazak Hrvatske u Europsku uniju, za gradnju jadransko- jonske ceste koja bi bila politički i gospodarski važna za sve zemlje kroz koje će prolaziti te o čišćenju Dunava za promet. Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u srijedu, drugi dan boravka u posjetu Italiji, razgovarao je s predsjednikom Senata Nicolom Manccinom, zatim je posjetio Muzej vile Morgeze, te baziliku sv. Petra. RIM - Za brzu i efikasnu transformaciju Hrvatska će trebati znanje i kapital inozemnih partnera, posebice Italije kao jedne od najrazvijenijih zemalja na svijetu, istaknuo je u utorak u Rimu hrvatski predsjednik Stipe Mesić. Unatoč nezanemarivim ljudskim, prirodnim i gospodarskim resursima kojima Hrvatska raspolože, "ipak će nam za brzu i efikasnu transformaciju ekonomije trebati znanje i kapital naših inozemnih partnera, i tu posebno mislim na Italiju, jednu od najrazvijenijih država na svijetu, zemlju koja impresionira svojom kreativnošću i fleksibilnošću", rekao je Mesić u svojem govoru na akademskom Senatu Slobodnog međunarodnog sveučilišta društvenih studija "Luiss - Guido Carli", pred prepunom dvoranom u kojoj su sjedili talijanski menadžeri i zainteresirani slušatelji. Mesić je pred uglednim znanstvenicima i predstavnicima javnog života Italije iznio svoje poglede na trenutačni položaj Hrvatske, perspektive njezine modernizacije i ubrzanog uključivanja u međunarodne političke i gospodarske tokove. U utorak navečer u hrvatskom veleposlanstvu u Rimu, Mesić bi se trebao susresti s predstavnicima hrvatske manjine u Italiji i Hrvatima koji žive i rade u Rimu. RIM - Hrvatska vrata su otvorena talijanskim poduzetnicima i ulagačima, pa i u turizmu, piše u srijedu "Corriere della Sera" prenoseći riječi hrvatskog predsjednika Stipe Mesića talijanskom predsjedniku Carlu Azegliju Ciampiju. List objavljuje informaciju o Mesićevu posjetu Italiji i prenosi da je dugo razgovarao s Ciampijem. Odnosima s Italijom i talijanskom zajednicom u Hrvatskoj veliki prostor posvećuje list "La Stampa", koji ističe da je Mesić pozvao Ciampija u posjet Hrvatskoj i posebno Istri kako bi se talijanski predsjednik osvjedočio o poboljšanju odnosa s talijanskom manjinom. Ocjenjuje se da će Mesićev posjet utjecati na naglo poboljšanje odnosa Hrvatske i Italije. KOPENHAGEN - Hrvatska će prekinuti sudjelovanje bosansko- hercegovačkih Hrvata na izborima u Hrvatskoj, rekao je u utorak u Kopenhagenu hrvatski premijer Ivica Račan ali je napomenuo da unatoč suglasnosti o tom pitanju u vladajućoj koaliciji za sada govori samo u svoje ime. Račan, koji je u utorak doputovao u Kopenhagen u dvodnevni službeni posjet Danskoj, govoreći u danskom vanjskopolitičkom društvu odgovarao je i na pitanje hoće li će se nešto mijenjati sudjelovanjem Hrvata iz BiH na izborima u Hrvatskoj. On je istaknuo da Hrvati u BiH za Hrvatsku i nisu dijaspora već autohtoni narod. KOPENHAGEN - Hrvatska je pripremila planove kako bi, prvenstveno medijski, pomogla snage koje bi mogle izvesti demokratske promjene u SRJ, rekao je u srijedu u Kopenhagenu hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula koji od utorka boravki kao član hrvatskog izaslanstva koje predvodi premijer Ivica Račan u dvodnevnom službenom posjetu Danskoj. Picula je kazao da će Hrvatska poticati i demokratizaciju Crne Gore čemu je doprinos dala i nizom nedavnih susreta s crnogorskim dužnosnicima. Hrvatski ministar vanjskih poslova je rekao da će ostvarenje konačnog cilja ovog hrvatskog angažmana biti određen ozbiljnošću međunarodne zajednice. ZAGREB - Politika nove hrvatske vlade prema BiH identična je onoj politici koju sam zastupao od 1990., a uključuje cijelovitu, međunarodno priznatu BiH u kojoj će Hrvati biti jedan od tri ravnopravna naroda, rekao je u utorak u Zagrebu potpredsjednik Hrvatskog državnog sabora, Zdravko Tomac. "U tom smislu nova politika i nije nova", rekao je Tomac u okviru tribine koju je organizirao Forum Hrvata podrijetlom iz BiH, organizacija utemeljena u ponedjeljak u Samoboru s ciljem pomoći Hrvatima u BiH, poboljšanja odnosa Zagreba i Sarajeva te pomoći u integraciji BiH u Europu. Tomac je rekao da je danas ključni problem u tome mogu li se Hrvati i Bošnjaci vratiti u Republiku Srpsku ili će ona ostati etnički čista država. O Daytonskom sporazumu uoči 5. obljetnice njegova potpisivanja govorio je na tribini i bosansko-hercegovački ministar vanjskih poslova Jadranko Prlić koji je uz brojne pozitivne rezultate ipak istaknuo da je Dayton "daleko od idealnog" pojasnivši tu činjenicu "nedostatkom kritične mase političke volje da se on provede". ZAGREB - Vodeći ljudi HNS-a, LS-a i IDS-a izrazili su u srijedu punu privrženost vladajućoj 'šestorci', opovrgavajući da njihove stranke stvaraju novu tročlanu koaliciju. Damir Kajin, potpredsjednik IDS-a, smatra da problem unutar šestorke nije u tim trima strankama, već "negdje drugdje", dok su Vesna Pusić, predsjednica HNS-a i Zlatko Kramarić, potpredsjednik LS-a, izravni: "glavni konflikt je onaj između SDP-a i HSLS-a". "Taj se konflikt pokušava projecirati na druge stranke unutar šestorke", rekla je Vesna Pusić za Hinu, komentirajući intervju premijera Ivice Račana novom broju tjednika 'Globus'. Vesna Pusić smatra posebno neprimjerenim da premijer kritiku upućuje HNS-u, smatrajući da se upravo njezina stranka ponašala najlojalnije prema vladajućoj koaliciji. Premijer Račan izjavio je 'Globusu' kako u IDS-u, HNS-u i LS-u "postoji nesklonost sadašnjoj koaliciji šestorke" i da se neće osobito uzrujavati napusti li je netko od njih, jer to neće ugroziti stabilnost Vlade. ZAGREB - Zaustaviti pad u proizvodnji hrane, povećati proizvodnju kako bi se osiguralo podmirenje vlastitih potreba, svesti uvoz hrane na 400-500 milijuna maraka, povećati izvoz na približno dvije milijarde maraka godišnje, smanjiti cijene hrane za 20 indeksnih poena - ciljevi su državne agrarne politike. Kako bi se ti ciljevi postigli Radna grupa predsjednika Republike Stjepana Mesića, izradila je i u srijedu predstavila, prijedlog Strategija razvitka agrara i područja od posebne državne skrbi koja je dostavljena predsjedniku Vlade, predsjedniku Hrvatskog državnog sabora, te ministru poljoprivrede i šumarstva. Danas prezentiranom strategijom, po riječima predsjednika radne skupine Antuna Debrecina, dana su sveobuhvatna rješenja za postizanje spomenutih ciljeva polazeći od rješenja vezanih za zemljišnu politiku, politiku obiteljskih imanja, poticanja proizvodnje, osposobljavanje velikih poljoprivrednih poduzeća, te mjera za razvoj poljoprivrede na području od posebne državne skrbi. ZAGREB - Predstavnici hrvatskog Ministarstva gospodarstva i Ministarstva vanjske trgovine Nizozemske potpisali su u srijedu pismo namjere o zaključivanju Memoranduma o razumijevanju o istočnoeuropskom programu suradnje (PSO). Za Memorandum, o kojem bi se razgovori nastavili u jesen, a koji bi se odnosio na iduće trogodišnje razdoblje, nizozemska će Vlada Hrvatskoj na raspolaganje staviti proračun od 60 milijuna kuna, izjavio je nizozemski ministar vanjske trgovine Gerrit Ybema nakon potpisivanja pisma namjere. S hrvatske strane pismo namjere potpisao je zamjenik ministra gospodarstva Neven Mimica. ZAGREB - Pregovori s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) dobro napreduju, očekujemo da će i tijekom srpnja biti uspješni, te da ćemo u jesen postići visok stupanj suglasnosti u svim važnim pitanjima. Istaknuo je to u utorak ministar financija Mato Crkvenac nakon sastanka s izvršnim direktorom u MMF-u Johannesom de Beaufortom Wijnholdsom. Wijnholds nije mogao precizno reći kada bi se mogao zaključiti stand by aranžaman s MMF-om, kazavši kako se nada da će to biti u nadolazećim mjesecima. Najavio je da će se misija MMF-a u Hrvatsku vratiti još tijekom ovog mjeseca. Tada očekujemo i daljnji napredak, posebice nakon izvanredne srpanjske sjednice Sabora na kojoj će se raspravljati o važnim problemima, kazao je. Izvršni direktor u MMF-u izrazio je zadovoljstvo predanošću hrvatske Vlade da započne rješavati ozbiljne gospodarske probleme, kao i napretkom koji je postignut. PULA - "Na projektu državne riznice u Hrvatskoj se radi već četvrtu godinu jer je riječ o uspostavi kompliciranog sustava kontrole trošenja državnog novca, a državna riznica, između ostalog, još uvijek nije utemeljena zbog onih koji su do sada lovili u mutnom na polju državnih financija pa im je državna riznica, kao kontrolni mehanizam, predstavljala najvećeg neprijatelja". Istaknuo je to ministar financija Mato Crkvenac u srijedu na konferenciji za novinare na Brijunima upriličenoj po završetku trodnevne Prve međunarodne konferencije posvećene ulozi državnih riznica u tranzicijskim zemljama. Najavio je da će Vlada raditi cijelo ljeto s obzirom da se priprema nacrt državnog proračuna za slijedeće tri godine, strogo vodeći računa o prioritetnim zadacima kao što su kompletno uređenje uvjeta privređivanja, jačanje političkog i ekonomskog položaja hrvatske države kao ambijenta pogodnog za poduzetništvo, povećanje proizvodnje, poticanje izvoza te rasta zapošljavanja i time ostvarivanja ekonomske i socijalne stabilnosti države. Po njegovim riječima otvaranjem jednog i jedinstvenog računa hrvatske Državne riznice, planiranog za srpanj iduće godine, u Hrvatskoj će se po uzoru na najrazvijenije zemlje, uspostaviti najbolji mehanizam racionalnog korištenja državnog novca, a uredbom Vlade RH državna riznica postaje upravnom organizacijom u okviru Ministarstva financija. ZAGREB - Od početka primjene Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, odnosno početka siječnja 1997., zaprimljeno je 46.309 zahtjeva za naknadom oduzete imovine, od čega je samo 1.900 predmeta postalo pravomoćno, rečeno je u srijedu na konferenciji za novinare Fonda za naknadu oduzete imovine, koji je zadužen za isplatu naknada i prikupljanje sredstava od prodaje konfisciranih i nacionaliziranih stanova. Po mišljenju predsjednika Fonda Krešimira Starčevića, koji je na toj dužnosti od travnja ove godine, razlozi sporog rješavanja predmeta i cjelokupnog procesa denacionalizacije je nedostatak podzakonskih akata, kadrovska nepripremljenost županijskih ureda za imovinskopravne poslove koji vode postupke i njihova loša suradnja, te nedostatak novca u državnom proračunu za zapošljavanje dodatnih stručnih osoba. Starčević je pri tom naglasio kako na rješavanju žalbi na rješenja o povratu trenutno rade samo četiri osobe. ZAGREB - Predsjednik Hrvatske stranke prava Anto Đapić odbio je u srijedu Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu dati izjavu u vezi sa svojim govorom na skupu HOS-a u Vukovaru za Dan državnosti pozvavši se na zastupnički imunitet. Smatram da je riječ o pokušaju otvaranja političkog procesa i na mala vrata vraćanja verbalnog delikta u hrvatsko pravosuđe, rekao je Đapić okupljenim novinarima ispred Općinskog suda u Zagrebu, naglasivši da stoji iza svake izgovorene riječi. Podsjetio je da je riječ o političkom govoru i da je zamjenici općinskog državnog odvjetnika rekao da nema namjeru govoriti o politici. VINKOVCI - Predsjednik Demokratskog centra (DC) Mate Granić ustvrdio je u srijedu da je DC snažna konstruktivna oporbena stranka, građanskoga profila, proeuropske orijentacije, koja će do kraja godine, najkasnije do izbora u travnju 2001., biti najsnažnija demokratska alternativa vladajućoj koaliciji. On je na konferenciji za novinare u Vinkovcima rekao da će DC kao konstruktivna oporba poduprijeti sve što Vlada predloži, a što je u interesu Hrvatske, ali da će se oštro suprotstaviti svemu što Hrvatsku ne vodi naprijed. Granić je posebno istaknuo nezadovoljstvo i zabrinutost nepostojanjem odgovarajućeg gospodarskoga programa, sve većim brojem nezaposlenih i brojnim stečajevima. ZAGREB - Zbog u srijedu organiziranog sindikalnog prosvjeda usporavanjem brzine vlakova za 30 kilometara na sat, lokalni vlakovi kasne do 30 minuta, a međugradski i do 60 minuta, izvješćuju organizatori prosvjeda. Po riječima predsjednika Sindikata infrastrukture HŽ-a Darka Pavičevića, u jednodnevnom prosvjedu, koji je počeo u srijedu u 6 sati, sudjelovat će oko 550 članova triju sindikata HŽ-a. Organizatori prosvjeda ističu da je "usporavanje vlakova upozorenje Upravi HŽ-a, Ministarstvu pomorstva, prometa i veza i Vladi da su sindikati spremni i na oštrije prosvjede, uključivo i potpunu jednodnevnu obustavu željezničkog prometa iduću srijedu". Sindikat strojovođa, Sindikat željezničara i Sindikat infrastrukture HŽ-a organiziraju prosvjed zbog "ugrožavanja temeljnog prava na rad i adekvatnu plaću zaposlenika HŽ-a", te traže smjenu Uprave i Upravnog odbora HŽ-a. ZAGREB - Generalni direktor Hrvatskih željeznica (HŽ) Dragutin Šubat ocijenio je sindikalnu akciju usporavanja vlakova za 30 kilometara na sat naprimjerenom i štetnom za ugled i poslovne rezultate HŽ-a. Istaknuo je da HŽ nema financijskih mogućnosti za prihvaćanje zahtjeva triju sindikata za povećanjem dnevnice sa 130 kuna na 150 kuna. Uprava može ponuditi jedino da umjesto regresa poveća cijenu sata rada za pet posto od 1. srpnja, rekao je. Najavio je da će Uprava tražiti pravnu kvalifikaciju današnjeg prosvjeda, koji formalno nije štrajk, ali ostavlja još gore posljedice. BEOGRAD - Vojska Jugoslavije priprema se za obranu vlasti predsjednika SRJ Slobodana Miloševića i za još jedan pokušaj puča u Crnoj Gori, izjavio je u srijedu za agenciju "Beta" potpredsjednik crnogorske vlade Dragiša Burzan u povodu jučerašnjeg priopćenja generalštaba VJ, kojem se oštro kritiziraju crnogorska vlast i predsjednik Milo Đukanović. On je osudio ponašanje vojnog vrha i "zveckanje oružjem", te naglasio da će se Crna Gora braniti "u slučaju još jednog pokušaja instaliranja volje Slobodana Miloševića" u toj republici. Nekoliko oporbenih stranaka u Srbiji kritiziralo je danas priopćenje generalštaba VJ i osudilo nove pritiske na crnogorske vlasti. (Hina) td