DNEVNI GLASNIK- 3. SRPNJA

RIM - Naši odnosi s Italijom su odlični i borit ćemo se da talijanska manjina u Hrvatskoj ima zajamčena sva prava po standardima Europske unije rekao je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u razgovoru za talijanski list "Stampu" koja u broju od ponedjeljka objavljuje gotovo cijelu stranicu o Mesićevim razmišljanjima o odnosima sa Srbijom, Crnom Gorom o Miloševiću, Tuđmanu i o hrvatskom približavanju EU. Govoreći o odnosima sa Crnom Gorom i Kosovom Mesić je ocijenio da su oni svakim danom bolji, a dok su oni "sa Srbijom na mrtvoj točki". "Miloševićev režim je zapravo fašistički režim s kojim nemamo nikakvu namjeru surađivati. Držimo da Srbija mora proći katarzu, mora shvatiti da Srbi koji žive izvan zemlje predstavljaju mogući most za suradnju sa susjednim zemljama, a ne pravo da se osvajaju tuđi teritoriji" rekao je Mesić. Ocijenio je da je najveći problem ne samo režima u Srbiji već i oporbe činjenica što se ne može riješiti svog nacionalizma. Ocjenjujući hrvatsku unutarnju politiku Mesić je rekao da je "deset godina bila pogrešna i da je ta politika dovela do zatvaranja i samoizolacije te želje za podjelom BiH sa Srbijom. Model privatizacije također je bio pogrešan jer je sav kapital bio koncentriran u rukama 200 osoba bliskih režimu što je uništilo gospodarstvo zemlje. Glede Haaškog suda Mesić je rekao da je potrebno i u interesu Hrvatske razotkriti pojedince koji su odgovorni za pojedina zlodjela. NEW YORK - Hrvatska i Crna Gora se nadaju da će članice Vijeća sigurnosti podržati njihova nastojanja za postizanje trajne stabilnosti duž državne granice i na prostoru Prevlake, te da će pomoći "prevladavanje drugih, preostalih sigurnosnih pitanja u širem području", stoji u zajedničkom priopćenju ministara vanjskih poslova dviju zemalja koje je u ponedjeljak kao službeni dokument predano veleposlanicima 15 država članica Vijeća sigurnosti u New Yorku. Ministri Tonino Picula i Branko Lukovac svoju zajedničku izjavu prilažu uoči predstojećeg izvješća glavnog tajnika UN-a Kofija Annana o misiji UNMOP-a i moguće skore rasprave Vijeća sigurnosti o prilikama na Prevlaci. Napominju da su predsjednici Hrvatske i Crne Gore Stipe Mesić i Milo Đukanović na sastanku 24. svibnja u Cavtatu izrazili želju za nastavak suradnje radi postizanja trajnog mira i dobrosusjedstva. "Hrvatska i Crna Gora podupiru potpunu demilitarizaciju s obje strane granice na Prevlaci i vjeruju da to pridonosi smanjenju napetosti i stabilizaciji", stoji u priopćenju Picule i Lukovca. ZAGREB - Nezaposlenost u Hrvatskoj doživjet će kulminaciju u iduća dva do tri mjeseca, no nakon toga, krajem ove ili početkom iduće godine, počet će ciklus otvaranja novih radnih mjesta, ocijenio je u ponedjeljak ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović na okruglom stolu o socijalnom dijalogu. Vlada smatra da je ovo posljednja godina u kojoj će Vlada obavljati "mrtvozornički posao" zatvaranja propalih poduzeća. Komentirajući najavu Hrvatskog fonda za privatizaciju o skorom odlasku u stečaj 208 tvrtki, Vidović je ustvrdio da se radi o tvrtkama koje ne mogu opstati na tržištu, ali dio njih vjerojatno neće ići u stečaj već će pronaći kupce. Ministar rada najavio je i temeljitu analizu socijalnih prava, nakon koje će se prava preraspodijeliti u korist onih koji sada ne primaju ništa. "Zalažem se za ukidanje povlastica na uvoz automobila, jer je lani država na tome izgubila 600 milijuna kuna, od čega se dobar dio mogao usmjeriti u socijalnu pomoć", rekao je Vidović. Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Davor Jurić ponovno je prozvao Vladu, ali i poslodavce, zbog izostanka suštinskog socijalnog dijaloga. ZAGREB - Predsjednik Udruge hrvatskih sudaca (UHS) Vladimir Gredelj odbacio je u ponedjeljak ocjenu ministra pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Stjepana Ivaniševića da su njegovi javni istupi neargumentirani i puni mržnje. "Ne mrzim nikoga, pa ni ministra Ivaniševića kojeg pozivam da se javno sučelimo na televiziji, pa da građani sami procjene tko ima argumente, a tko drži figu u džepu", kazao je na konferenciji za novinare Gredelj, odbacivši tvrdnje da se radi o osobnom sukobu. Gredelj napominje kako mu nije namjera diskreditirati ministra, no kako se nikako ne može složiti sa njegovim idejama i svjetonazorom. Posebno se to odnosi na prijedlog izmjene i dopune zakona o Državnom sudbenom vijeću, kojim bi se tom tijelu ukinula ovlast imenovanja predsjednika sudova. Gredelj je taj prijedlog ocijenio kao ograničavanje samostalnosti i neovisnosti sudstva, a odluku Ustavnog suda da DSV nema pravo imenovati predsjednike sudova Gredelj drži pogrešnom. ZAGREB - Na drugoj sjednici Odbora Koordinacije za područja od posebne državne skrbi na kojoj su bili nazočni i predstavnici međunarodne zajednice bilo je riječi o programima povratka izbjeglica. Po završetku sjednice zamjenik premijera Goran Granić ocjenio je da je Odbor na putu traženja najboljih rješenja koja će pomoći svima ratom pogođenima, a da se taj problem ne politizira i da bude u korist svih, a prije svega normalizacije prilika u Hrvatskoj. Plodonosnim su sastanak ocijenili i veleposlanici Francuske i Sjedinjenih Država Albert Turot i William Montgomery. ZAGREB - Ministar unutarnjih poslova Šime Lučin donio je odluku po kojoj se svim državnim dužnosnicima i službenicima u Ministarstvu unutarnjih poslova zabranjuje članstvo u upravnim ili nadzornim odborima, priopćeno je u ponedjeljak iz MUP-a. Tu je odluku, kako se navodi, ministar Lučin donio zbog učestalih pojava akumulacija funkcija i postojanja objektivne odgovornosti za eventulane nepravilnosti, ali uz iznimku članstva u upravnim ili nadzornim odborima poduzeća u kojima je posebno izražen interes sustava unutarnjih poslova. Ministar Lučin je također poništio sva rješenja o članstvu u ispitnim povjerenstvima za zaštitare koje je potpisao prethodni ministar unutarnjih poslova. Naložio je i da se ispita zakonska utemeljenost tih rješenja te pokrenuo inicijativu za izradom novih podzakonskih akata kojima se regulira ta problematika. ZAGREB - Ivan Radošević doista je prošloga tjedna bio uhićen u Njemačkoj, ali je nakon nekoliko sati pušten, izjavio je u ponedjeljak glasnogovornik MUP-a Slavko Rako. Rako je dodao da je, po informacijama njemačkog ureda Interpola Radošević pušten jer je utvrđeno da ima i njemačko državljanstvo. Ta činjenica sprječava njegovo izručenje Hrvatskoj, rekao je. Današnji dnevni tisak objavio kako je za Radoševićem, kojega se tereti za zlouporabu ovlasti u gospodarskom poslovanju, zagrebački ured Interpola raspisao tjeralicu na temelju zahtjeva Županijskog suda u Vinkovcima. Radošević je, po objavljenom u tisku, uhićen prošle srijede u jednoj njemačkoj zrakoplovnoj luci dok je pokušavao ući u zrakoplov za London. KARLOVAC - Msgr. Josip Bozanić, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije i nadbiskup zagrebački, ocijenio je u nedjelju da je problematiziranje vjeronauka u školi zapravo prikriveni napad na hrvatski katolički identitet, ističući kako će Crkva ustrajati da se konfesijski vjeronauk u Hrvatskoj dopusti jednako kao u Italiji, Austriji, Mađarskoj, Španjolskoj i drugim zemljama. Msgr Bozanić to je kazao predvodeći koncelebriranu misu u crkvi sv. Martina u Župi Hrnetić, nedaleko od Karlovca. Naglasio je napore Crkve i biskupa da se vjeronauk ne istisne iz škola. BELI - Zamjenik predsjednika Vlade Goran Granić, kao izaslanik predsjednika Republike Stjepana Mesića, uručio je danas u Belom, na otoku Cresu, odličje Reda Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske msgr. Josipu Banderi za osobit doprinos u svećeničkom, kulturnom i društvenom djelovanju prigodom 60. obljetnice njegove svećeničke službe. Granić je zahvalio msgr. Banderi za višedesetljetno svesrdno pomaganje stanovnicima Belog, Dragozetića i Predošćice, naselja koja čine tramuntansku župu, kojima je bio duhovni vođa, savjetnik i liječnik, te pružao potporu. Msgr. Banderi uručena je danas i posebna plaketa kao priznanje grada Cresa. ZAGREB - U Hrvatsku je od jučer u 19 sati do nedjelje u 19 sati ušlo 210.243 putnika, a izišlo 214.312. Po podacima Ministarstva unutarnjih poslova o prijelazu državne granice, istodobno je u Hrvatsku ušlo 71.086 vozila, a izišlo 50.810. ZAGREB - Hrvatski inozemni dug, po podacima krajem ožujka ove godine, premašio je 9,9 milijardi dolara (i iznosio 9.947 milijuna USD), podatak je iz lipanjskog Biltena Hrvatske narodne banke (HNB). Iz prezentiranih podataka proizlazi da je razina vanjskog duga krajem ožujka bila za 373 milijuna dolara veća nego koncem prethodnog mjeseca, a otprilike na razini onoga sa kraja prošle godine. Povećanje, od oko 480 milijuna dolara u odnosu na kraj veljače, iskazuje se pritom u sektoru države u stavci portfolio ulaganja (odnosno obveznica). Pokazatelji o strukturi inozemnog duga, sa stanjem krajem ožujka, prema domaćim sektorima pokazuju da se najveći udio u ukupnom dugu, od oko 43,2 posto, odnosi na dug države, koji je krajem tog mjeseca iznosio 4,3 milijardi dolara (ili preciznije 4.296 milijuna dolara). Ostali sektori (nefinancijska poduzeća, ostale financijske tvrtke, stanovništvo) sudjeluju u ukupnom iznosu hrvatskog vanjskog duga sa oko 33 posto, ili 3.276 milijuna dolara. (Hina) td