ZAGREB, 12. srpnja (Hina) - Način, brzina i intenzitet pretvaranja hrvatskog društva i gospodarstva u sveukupno informatizirano okružje, u što je uključen i skup mjera i aktivnosti koje pritom treba primjeniti, sadržani su u radnom
dokumentu "e-Croatia - Prijedlog strategije informatizacije Hrvatske", koji je danas prvi put predstavljen gospodarstvenicima i medijima u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Dokument je izradila Radna skupina Predsjednika Republike Hrvatske.
ZAGREB, 12. srpnja (Hina) - Način, brzina i intenzitet pretvaranja
hrvatskog društva i gospodarstva u sveukupno informatizirano
okružje, u što je uključen i skup mjera i aktivnosti koje pritom
treba primjeniti, sadržani su u radnom dokumentu "e-Croatia -
Prijedlog strategije informatizacije Hrvatske", koji je danas prvi
put predstavljen gospodarstvenicima i medijima u Hrvatskoj
gospodarskoj komori. Dokument je izradila Radna skupina
Predsjednika Republike Hrvatske. #L#
Prenoseći u ime predsjednika Republike Stjepana Mesića želju da
početak rada na Strategiji bude početak prevladavanja
informatizacijskoj jaza u odnosu na razvijena društva,
predsjednikov savjetnik za unutarnju politiku Igor Dekanić
ocijenio je da je riječ o jednoj od najvažnijih radnih skupina
osnovanih na poticaj Predsjednika jer se time stvaraju uvjeti
života i rada budućih generacija.
Napominjući kako je riječ o Strategiji informatizacije Hrvatske, a
ne o strategiji razvoja hrvatske inforamtike, predsjednik Radne
skupine dr. Velimir Srića je uvodno podsjetio kako je Hrvatska
preuzela sve ciljeve koje si je zacrtala Europa. Riječ je o cilju da
svim građanima, školama, državnoj upravi i tvrtkama bude omogućen
jednostavan pristup informatizaciji, ukupna digitalna pismenost i
time bolja društvena kohezija.
Misija je Radne skupine sadržana u težnji ostvarenja vizije bogate,
demokratske, slobodne i afirmirane države, članice WTO-a, Europske
unije i NATO-a, koja teži vodećoj regionalnoj ulozi u razvoju
informacijskog društva - društva znanja. Stoga se vizija može
iskazati kroz slogane "e-Croatia" i "Hrvatska kao Kalifornija
Europe", rekao je Srića.
U Strategiji se ocjenjuje da je dosegnuta razina gospodarskog
razvoja Hrvatske danas takva da bi bilo potrebno gotovo pola
stoljeća rasta društvenog proizvoda po godišnjoj stopi od 7 posto
da bi se sustigle zemlje zapadne Europe. Brže premošćivanje jaza
moguće je reinženjeringom, državnim intervencionizmom,
deregulacijom i demonopolizacijom, tržišnim mehanizmima i
poduzetništvom i internacionalizacijom i otvaranjem.
Ključni elementi strategije su podijeljeni u nekoliko segmenata:
izgradnju upravnih mehanizama, prilagodbu standardima i
zahtjevima Europa, informatizaciju državne uprave i javnih
djelatnosti, informatizaciju gospodarstva, poticanje
poduzetništva u informacijski intenzivnim djelatnostima te pilot-
projekti.
Tako se među ostalim predlaže niz poticaja, poreznih i drugih
olakšica te ukidanje raznih tereta i nameta za informatička
ulaganja, osnivanje novog ministarstva za strateški razvoj i
informatizaciju, osnivanje Nacionalnog fonda za informatizaciju,
Stručnog savjeta za informatizaciju, izradu Nacionalnog programa
informatizacije s nizom podprograma, izdavanje e-obveznica,
stvaranje međunarodne poslovne škole. Predlaže se također i
nagradna igra "Svijet Interneta" sa 250 sličica, projekt
"Virtualna Hrvatska", projekt pametne kartice koji bi integrirao
sve osobne isprave, plaćanje kazni putem Interneta,
informatizacija svih upravno-pravnih postupaka, jeftin pristup
Internetu...
Predsjednik Uprave Hrvatskih telekomunikacija Ivica Mudrinić
kazao je da HT podržava Strategiju navodeći kako se u to već
uključio odlukom da sve škole dobiju internet priključak bez
naknade, da svaki učenik ima svoju besplatnu e-mail adresu, svaka
škola web portal isl.
Zaključno je rečeno kako je riječ o prvom, prethodnom
predstavljanju te da je cjelokupan rad i Strategija otvorena za sva
razmišljanja, jer su "kritičari besplatni konzultanti".
(Hina) db ds