ZAGREB, 5. srpnja (Hina) - Zaustaviti pad u proizvodnji hrane, povećati proizvodnju kako bi se osiguralo podmirenje vlastitih potreba, svesti uvoz hrane na 400-500 milijuna maraka povećati izvoz na približno dvije milijarde maraka
godišnje, smanjiti cijene hrane za 20 indeksnih poena - ciljevi su državne agrarne politike. Kako bi se ti ciljevi postigli Radna grupa predsjednika Republike Stjepana Mesića, izradila je i danas predstavila, prijedlog Strategija razvitka agrara i područja od posebne državne skrbi koja je dostavljena predsjedniku Vlade, predsjedniku Hrvatskog državnog sabora, te ministru poljoprivrede i šumarstva.
ZAGREB, 5. srpnja (Hina) - Zaustaviti pad u proizvodnji hrane,
povećati proizvodnju kako bi se osiguralo podmirenje vlastitih
potreba, svesti uvoz hrane na 400-500 milijuna maraka povećati
izvoz na približno dvije milijarde maraka godišnje, smanjiti
cijene hrane za 20 indeksnih poena - ciljevi su državne agrarne
politike. Kako bi se ti ciljevi postigli Radna grupa predsjednika
Republike Stjepana Mesića, izradila je i danas predstavila,
prijedlog Strategija razvitka agrara i područja od posebne državne
skrbi koja je dostavljena predsjedniku Vlade, predsjedniku
Hrvatskog državnog sabora, te ministru poljoprivrede i
šumarstva.#L#
Danas prezentiranom strategijom, po riječima predsjednika radne
skupine Antuna Debrecina, dana su sveobuhvatna rješenja za
postizanje spomenutih ciljeva polazeći od rješenja vezanih za
zemljišnu politiku, politiku obiteljskih imanja, poticanja
proizvodnje, osposobljavanje velikih poljoprivrednih poduzeća,
te mjera za razvoj poljoprivrede na području od posebne državne
skrbi i dr.
U prvoj godini provođenja predstavljene strategije potrebno bi
bilo osigurati 1,7 milijardi kuna, što bi bilo dovoljno za
zadržavanje postojeće razine proizvodnje. U dužem vremenskom
razdoblju potrebno je povećati ratarsku proizvodnju 40-50 posto,
da bi se stekli uvjeti za povećanje stočarske proizvodnje od
najmanje 2,5 posto.
Za povećanje ratarske proizvodnje, kazao je Stipan Bilić, član
radne skupine, treba povećati iznos poticaja za približno 600
milijuna kuna, a za povećanu stočarsku proizvodnju potrebno je
angažirati četiri do šest milijardi kuna, ali uglavnom za
kreditiranje proizvodnje.
Potreban novac za poljoprivredu koji treba osigurati iz državnog
proračuna trebala bi biti reinvestirana sredstva naplaćena od
poljoprivrede odnosno od PDV-a na promet poljoprivrednih
proizvoda, naplate zemljišne rente, pretvaranja robnih rezervi (iz
materijalnog ) u financijski oblik, carina na uvoz poljoprivrednih
i prehrambenih proizvoda i sl., istaknuo je Bilić. Uz to,
strategijom je predloženo i osnivanje konzorcija banaka koji će
financirati poljoprivredu raspolažući proračunom uvećanim za
bankarska sredstva po prihvatljivim kamatama koja ne bi smjela biti
veća od šest do sedam posto.
Primjena predloženih mjera, kazao je Bilić, potaknut će razvoj
čitave poljoprivrede i prehrambene industrije, a posebno treba
istaknuti da će provedba omogućiti brži razvoj istočne Slavonije
kao poljoprivredno najpovoljnijeg područja.
Ulazak u WTO prisiljava hrvatsku poljoprivredu na strateški
zaokret u kojem mora napustiti poslovanje uz politiku visokih
cijena, a umjesto toga moraju se riješiti problemi poslovanja i
razvoja uz vođenje politike niskih cijena, stoji u prijedlogu
strategije.
Među brojnim ponuđenim rješenjima razvitka domaćeg agrara, za koje
godinama nije bilo političke volje za provedbe dobrih prijedloga,
je potreba izgradnje tržišnih institucija koje će svojim radom
poticati brži i jeftiniji promet te cjelokupnu potrošnju hrane. Na
taj bi se način ukupna potrošnja hrane usmjerila preko tržišta koje
je kontrolirano, što bi proizvođačima osigurao siguran plasman i
naplata, a potrošačima jeftinije cijene.
(Hina) mku ds