ZAGREB, 7. srpnja (Hina) - Do kraja godine Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, uz suradnju stručnjaka i znanstvenika s područja agrara, izradit će novu strategiju razvitka hrvatske poljoprivrede. Taj temeljni dokument, kojem će
prethoditi i novi Zakon o poljoprivredi, dat će smjernice razvoja agrara u novim okolnostima pred kojima se nalazi Hrvatska i bit će dio ukupne gospodarske strategije do 2010. godine koju priprema Vlada, najavio je ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić na današnjoj radionici "Strategija razvitka hrvatske poljoprivrede -Horizont 2010".
ZAGREB, 7. srpnja (Hina) - Do kraja godine Ministarstvo
poljoprivrede i šumarstva, uz suradnju stručnjaka i znanstvenika s
područja agrara, izradit će novu strategiju razvitka hrvatske
poljoprivrede. Taj temeljni dokument, kojem će prethoditi i novi
Zakon o poljoprivredi, dat će smjernice razvoja agrara u novim
okolnostima pred kojima se nalazi Hrvatska i bit će dio ukupne
gospodarske strategije do 2010. godine koju priprema Vlada,
najavio je ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić na
današnjoj radionici "Strategija razvitka hrvatske poljoprivrede -
Horizont 2010".#L#
Strateški dokument za nacionalni razvoj poljoprivrede izradit će
se uz pomoć FAO-a (Organizacija Ujedinjenih naroda za
poljoprivredu i hranu), kazao je Pankretić, a uključivat će i
programe i mjere implementacije Akcijskog plana djelovanja
usvojenog na svjetskom summita o hrani u Rimu 1996. godine.
Promjene agrarne strukture, financiranje i kreditiranje
poljoprivrede, trgovinska i cjenovna politika, uslužni sektor u
poljoprivredi i dr., strateški su prioriteti koje je potrebno
definirati kako bi se stanje promijenilo.
Pomoćnik ministra Miroslav Božić prezentirao je i zabrinjavajuće
podatke o sadašnjem stanju hrvatskog agrara. Tako je, prema
njegovim riječima, 51 posto stanovništva koje se bavi
poljoprivredom starije od 50 godina, 36 posto prosječnih izdataka
domaćinstava odlazi na hranu (u najsiromašnijim zemljama taj
postotak je iznad 50 posto), dok u posljednjih pet godina
pokrivenost uvoza izvozom iznosi tek 60 posto. Od uvođenja novčanih
naknada i poticaja njihov broj dosegnuo je visokih 130 različita
poticaja, a samo primjerice za pšenicu ove se godine odnosilo
42.000 poticaja (nekim proizvođačima s malim površinama isplaćeno
je npr. deset kuna poticaja). Isto tako, kazao je, tek 295
obiteljskih gospodarstva na svojim imanjima ima 15 ili više krava,
a da se godišnje prosječno proizvede 170.000 tona viška pšenice što
zbog visoke cijene (više nego na svjetskom tržištu), donosi gubitke
državnom proračunu i dr.
Strategija poljoprivrede, donešena 1995. godine, bila je dobro
napravljena, no, kako je istaknuto, nije dala rezultate ponajviše
zbog brojnih ograničavajućih čimbenika kao što su makroekonomski
okoliš, ratne štete, nedostatak kreditnih sredstava, visoki
proizvodni troškovi i smanjena konkurentnost uzrokovana
nepovoljnom trgovinskom i cjenovnom politikom. Stoga bi, nova
strategija trebala poticati efikasnu proizvodnju i marketing
poljoprivrednih proizvoda na način koji pridonosi poboljšanju
blagostanja poljoprivrednika, pridonosi rastu gospodarstva i
osigurava konkurentnost na svjetskom tržištu.
(Hina) mku ds