ODBOR ZA RAD: REFORMI ZDRAVSTVA NEMA ALTERNATIVE

ZAGREB, 10. srpnja (Hina) - Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora jednoglasno je danas prihvatio Prijedlog reforme zdravstva. No, u raspravi je istaknuto kako bi reformi moglo biti velikih otpora, uz ostalo i zbog korupcije koja vlada u zdravstvenom sustavu. #L# Za zdravstvo se u Hrvatskoj godišnje izdvaja više od devet posto brutto domaćeg proizvoda (BDP), što je više nego u drugim europskim zemljama, kazala je ministrica zdravstva Ana Stavljenić-Rukavina. Unatoč tomu, zdravstveni je sustav u velikim strukturnim, organizacijskim i financijskim poteškoćama, a nisu zadovoljni ni pacijenti, ni zdravstveni radnici. Stoga je reforma neophodna, kazala je ministrica. Uz ostalo, navela je da treba definirati standardni paket zdravstvenih usluga koji se osigurava svim građanima, dok bi se sve usluge iznad standarda financirale dopunskim osiguranjem. Treba ograničiti rast zdravstvenih troškova jer se lijekovi troše prekomjerno, kazala je ministrica, te navela da se na lijekove koji se financiraju preko Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje godišnje troši oko dvije milijarde kuna. Pritom su, ustvrdila je, lijekovi u nas skuplji nego u susjednim zemljama. Kao osnovne ciljeve reforme ministrica je navela i uvođenje planiranja i upravljanja u sustav, unaprjeđenje učinkovitosti i kvalitete u pružanju zdravstvenih usluga, te jačanje preventivne i primarne zdravstvene zaštite. O Prijedlogu strategije i plana reforme sustava zdravstva i zdravstvenog osiguranja vrlo su se pohvalno izrazili predstavnici sindikata i različitih stručnih udruga u zdravstvu, koji su također sudjelovali u današnjoj raspravi. Istaknuli su, pritom, kako je sadašnje stanje vrlo teško, te stoga reformi nema alternative. S time su se složili i saborski zastupnici, no istaknuli su kako se mogu očekivati veliki otpori reformi. Među ostalim, zbog korupcije. Tako je Sonja Borovčak (SDP) kazala kako nikada nije bilo toliko kriminala u zdravstvu kao sada. Jer, mnogim ustanovama upravljaju samo ravnatelji, a upravna vijeća samo potvrđuju njihove odluke. Pored toga, u zdravstvu nedostaju manageri, koji bi mogli stručno donositi financijske odluke, zaključila je. Predsjednica Odbora Snježana Biga-Friganović (SDP) kazala je, pak, kako će otpora reformi biti najviše u onim grupacijama kojima ne odgovara transparentan sustav zdravstva. Osvrnula se i na to što će se definiranjem standardnog paketa zdravstvenih usluga smanjiti prava osiguranika. Međutim, ustvrdila je kako sada pacijenti zakonski imaju prava na sve usluge, no praktično na vrlo malo njih. Založila se, također, da se sastavi izvješće o tomu što se dosad dešavalo u procesu zakupa i privatizacije u zdravstvu jer je tu, kaže, očito veliki nered. Andro Vlahušić (HSLS) osvrnuo se, pak, na 4,2 milijarde kuna zaostalog duga u zdravstvu. Po njegovu mišljenju taj se problem neće moći riješiti bez radikalnog zahvata u način financiranja zdravstvenog sustava. Naime, sada oko 1,3 milijuna zaposlenih izdvaja za zdravstvenu zaštitu čak 4,2 milijuna građna, što znači, zaključio je, da čak 2,9 milijuna ljudi ne izdvaja za zdravstvenu zaštitu. Reformu zdravstva podržao je i Ivica Kostović (HDZ). No, zamjerio je što predloženi projekti nisu detaljno razrađeni, što nije navedeno koliko košta reforma i hoće li se iz državnog proračuna odobriti potrebna sredstva. Na kraju rasprave ministrica Ana Stavljenić-Rukavina istaknula je kako postoji dobra volja i Svjetske banke i drugih međunardnih institucija da financijski podrže reformu, ako će se ona odvijati kako je zacrtano. Napomenula je i to kako su u prijedlogu detaljno navedeni i nosioci i rokovi reforme. Istaknula je, također, kako reformi nema alternative jer će se u suprotnom produbiti financijska kriza u zdravstvu, pri čemu će nastaviti slabiti kvaliteta i dostupnost zdravstvene zaštite. Reforma će uspjeti, zaključila je, ako će se postići konsenzus i ako će svi sudjelovati u njoj. (Hina) nb sšh