ZAGREB, 5. srpnja (Hina) - U gotovo svim hrvatskim poduzećima u idućim bi se godinama trebalo očekivati smanjenje vlasničkih udjela države, zaposlenih te privatizacijskih investicijskih fondova (PIF), a u korist menadžerskih grupa,
domaćih i inozemnih vlasnika, jedan je od zaključaka istraživačkog projekta "Modernizacija i upravljanje", dobivenih na osnovu ankete u kojoj je sudjelovalo 125 menadžera i 225 članova nadzornih odbora iz istih poduzeća.
ZAGREB, 5. srpnja (Hina) - U gotovo svim hrvatskim poduzećima u
idućim bi se godinama trebalo očekivati smanjenje vlasničkih
udjela države, zaposlenih te privatizacijskih investicijskih
fondova (PIF), a u korist menadžerskih grupa, domaćih i inozemnih
vlasnika, jedan je od zaključaka istraživačkog projekta
"Modernizacija i upravljanje", dobivenih na osnovu ankete u kojoj
je sudjelovalo 125 menadžera i 225 članova nadzornih odbora iz
istih poduzeća.#L#
Projekt, koji je danas predstavljen na istoimenom okruglom stolu,
realizirali su Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Hrvatsko
udruženje za poduzetnički razvoj (HUPOR), a pod vodstvom Drage
Čengića iz zagrebačkog Instituta Ivo Pilar.
Anketnim su upitnicima i kroz intervjue prikupljeni podaci o
problemima korporacijskog upravljanja u dioničkim društvima iz
portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP). Kako je
istaknuto, u drugim su zemljama takva istraživanja već rutinska,
dok je u Hrvatskoj to prvo takvo ozbiljnije istraživanje.
Prikupljeni podaci u jednom dijelu poduzeća bilježe pojavu
apsolutne kontrole pojedinačnih ili nekoliko vlasnika, ali na toj
razini analize ne bilježe se i izrazite pojave radne i menadžerske
kontrole. U situacijama apsolutne kontrole vlasnika, kada vlasnici
doslovce i predsjedaju nadzornim odborima, upravljanje poduzećima
je suštinski određeno nakanama tih vlasnika i njihovim odnosima s
upravom.
U poduzećima postoje dva tipa nadzornih odbora, povezanih s
tipovima vlasničke strukture i veličinom poduzeća. To su nadzorni
odbori do tri člana tzv. trijumvirati i veliki nadzorni odbori,
sastavljeni od četiri do devet članova. Menadžeri (njih 41,4 posto)
i članovi nadzornih odbora (44,4 posto) prihvaćaju ideju da radnici
imaju svog predstavnika i nadzornim odborima. Dok više od polovice
anketiranih menadžera prihvaća stav da jedna trećina nadzornog
odbora bude iz redova uprave, 65 posto članova nadzornog odbora su u
biti protiv bilo kakvog mijenjanja sadašnjeg sustava upravljanja
korporacijama.
Dio menadžera (17,4 posto) i članova nadzornih odbora (19,4 posto)
smatra da njihovi nadzorni odbori profesionalno obavljaju svoj
posao iako je, po podacima Međunarodne udruge poslodavaca,
Hrvatska jedina od 22 zemalja u tranziciji koja nije educirala
svoje menadžere. Problem je i u tome što trećina članova nadzornih
odbora u poduzećima ima funkciju nadzornika i u nekim drugim
nadzornim odborima, pa se postavlja pitanje koliko je moguće
kvalitetno obavljati po dvije ili tri funkcije u različitim
nadzornim odborima istodobno.
U tržišnoj ekonomiji sva poduzeća imaju kontrolne mehanizme, a to
su poslovne banke, kupci i dobavljači, financijsko tržište,
lokalne zajednice, vlast i financijska policija, revizorske kuće,
nadzorni odbor i vlasnici poduzeća, zaposlenici i participacija
zaposlenih u nadzornim odborima. No, kako je istaknuto, u hrvatskim
su poduzećima ti kontrolni mehanizmi potpuno zakazali.
(Hina) splj ds