ZAGREB, 7. srpnja (Hina) - Zdravstveni je sustav u velikim strukturnim, organizacijskim i financijskim poteškoćama, stoga je nužna njegova reforma. To je ocjena hrvatske Vlade u Prijedlogu strategije i plana reforme sustava zdravstva
i zdravstvenog osiguranja u Hrvatskoj, koji će se idućega tjedna naći pred saborskim zastupnicima.
ZAGREB, 7. srpnja (Hina) - Zdravstveni je sustav u velikim
strukturnim, organizacijskim i financijskim poteškoćama, stoga je
nužna njegova reforma. To je ocjena hrvatske Vlade u Prijedlogu
strategije i plana reforme sustava zdravstva i zdravstvenog
osiguranja u Hrvatskoj, koji će se idućega tjedna naći pred
saborskim zastupnicima. #L#
Jedan od prioriteta reforme je financijska konsolidacija. Proračun
Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iznosi ove godine čak
12,8 milijardi kuna, no HZZO je opterećen dugom od 4,2 milijarde
kuna, koji uzrokuje nelikvidnost cijelog sustava zdravstva.
To je, međutim, tek manji dio duga zdravstvenog sustava. Njegov je
realan dug znatno veći jer su, stoji u prijedlogu stretegije,
troškovi zdravstva "administrativno umjetno smanjeni", s obzirom
na to da se računovodstveno ne prikazuju troškovi amortizacije.
Posljedica toga je nedostatno investicijsko održavanje, te
značajno zastarjela oprema i propadanje kapitalnih vrijednosti,
kao što su, primjerice, zgrade. Premda još nema detaljne analize
tih dugova, oni se procjenjuju na desetke milijardi kuna.
Kako bi se zdravstvo financijski konsolidiralo, predlaže se
reorganizacija sustava financiranja i plaćanja usluga. Sadašnji
sustav financiranja većim se dijelom temelji na izdvajanju iz
plaća, pa danas približno 1,2 milijuna osiguranika snosi troškove
zdravstvene zaštite za oko 90 posto stanovnika. Ta nepovoljna
struktura financiranja znatno opterećuje gospodarstvo, stoga
treba smanjiti udio koji se financira iz plaća zaposlenika, a
povećati udio iz proračuna, smatra Vlada. Prvi je korak već učinila
smanjivši nedavno doprinose iz plaća za dva postotna boda (s devet
na sedam).
Vlada, nadalje, smatra da bi se, uz osnovni nacionalni model
osiguranja, trebali uvesti dodatni izvori financiranja, kao što su
participacije bolesnika, te dopunska zdravstvena osiguranja.
Stoga treba odrediti standardni paket, ili košaricu, zdravstvenih
usluga koji se osigurava svim građanima, dok bi se sve usluge iznad
standarda financirale individualnim policama dopunskog
osiguranja.
Treba, nadalje, ograničiti rast zdravstvenih troškova jer se, među
ostalim, prekomjerno troše lijekovi, pa znatno rastu i troškovi za
njih. Tako se godišnje na lijekove koji se financiraju preko HZZO-a
potroši oko dvije milijarde kuna, a na listi lijekova koje plaća
HZZO nalaze se mnogi koje ni bogatije zemlje nisu u stanju platiti,
ističe se u prijedlogu.
Novi smjer zdravstvene politike
Osim reorganizacije sustava financiranja i ograničavanja rasta
troškova zdravstva, osnovi su ciljevi reforme uvođenje planiranja
i upravljanje sustavom, unaprjeđenje učinkovitosti i kvalitete u
pružanju zdravstvenih usluga, te jačanje preventivne i primarne
zdravstvene zaštite, ističe se u prijedlogu strategije.
Reforma je, stoji u prijedlogu, već počela uvođenjem nekoliko
hitnih mjera, kao što su saniranje dugova u HZZO-u, provjera i
donošenje nove liste lijekova, te početak rada na pilot-projektu
"Novi smjer zdravstvene politike".
Reforma sustava zdravstva u velikoj će mjeri ovisiti upravo o
rezultatima pilot-projekta "Novi smjer zdravstvene politike" koji
će se provesti u Koprivničko-križevačkoj županiji, a koji se
financira i sredstvima Svjetske banke. Naime, plan i procesi
reforme mijenjat će se i nadopunjavati u skladu s rezultatima i
iskustvima iz tog pilot-projekta.
Reformu zdravstvenog sustava treba provoditi vrlo oprezno, ističe
Vlada u svom prijedlogu, jer je to jedan od najvećih gospodarskih
sustava u zemlji, čiji udjel u brutto domaćem proizvodu (BDP)
iznosi više od 9 posto. Stoga bi promjene u tom sustavu mogle
značajno utjecati na makroekonomska kretanja u državi. Tim više što
reforma zadire u sve dijelove zdravstvenog sustava, od
restrukturiranja ustanova, preko financiranja i načina plaćanja i
pružanja usluga.
Unatoč mnogim rizicima, dugotrajnosti i opsežnosti zahvata,
reforma je zdravstva neophodna, ocjenjuje Vlada, jer alternative
nema. Ako se reforma ne provede, produbit će se financijska kriza u
zdravstvu, pri čemu će nastaviti slabjeti kvaliteta i dostupnost
zdravstvene zaštite, zaključuje Vlada.
(Hina) nb sšh