VLADA O REFORMI ENERGETSKOG SEKTORA, ZDRAVSTVA

VLADA O REFORMI ENERGETSKOG SEKTORA, ZDRAVSTVA Hrvatska je Vlada sa današnje sjednice zatražila izvanredno zasjedanje Hrvatskog državnog Sabora, koje bi se održalo od 11. do 17. srpnja te za njega već u proceduru uputila prijedlog strategije i plan reforme sustava zdravstva i zdravstvenog osiguranja, prijedlog reforme energetskog sektora. Upućen je i niz zakonskih prijedloga, među kojima i prijedlozi Zakona o povećanju mirovina radi otklanjanja razlika u razini mirovina ostvarenih u različitim razdobljima, o poticanju ulaganja, izmjene i dopune zakona o radu, stečajnog zakona, zakona o privatizaciji. Među ciljevima reforme zdravstvenog sustava su ograničenje rasta zdravstvenih troškova i uspostavljanje stabilnosti sustava, jačanje preventivne i primarne zdravstvene zaštite, uvođenje planiranja i upravljanja u sustavu zdravstva, te reorganizacija sustava financiranja i plaćanja zdravstvenih usluga. Ministrica zdravstva Ana Stavljenić-Rukavina pritom ističe kako je namjera smanjenje doprinosa za zdravstveno osiguranje iz i na plaće, a povećanje izdvajanja iz poreza i trošarina. Iz doprinosa bi se pokrila obvezna zdravstvena zaštita, a zaštita iznad standarda pokrivala bi se iz dopunskog zdravstvenog osiguranja. Među ciljevima reforme je, uz ostalo, i racionalizacija potrošnje lijekova, a za što će biti potrebno izraditi smjernice za uvrštavanje na listu lijekova koji će se plaćati iz fonda zdravstvenog osiguranja. Cijela reforma zdravstvenog sustava koštat će 200 milijuna američkih dolara. Za prvu će fazu, koja će trajati do kraja iduće godine, iz državnog proračuna biti potrebno osigurati 3,5 milijuna kuna, te sredstva kredita Svjetske banke u visini 40 milijuna dolara. Hrvatska se treba opredijeliti za model otvorenog tržišta energentima, restrukturiranje i privatizaciju toga tržišta vrijednog pet do šest milijardi dolara. To je posao koji će se obavljati u iduće dvije godine, a prvi je korak u tome prijedlog reforme energetskog sektora, istaknuo je ministar gospodarstva Goranko Fižulić. Reforma podrazumijeva jasne rokove za restrukturiranje, kao i započinjanje procesa privatizacije Ine i HEP-a. Do kraja ove godine HEP bi se trebao podijeliti u tri tvrtke - za proizvodnju električne energije, prijenos i distribuciju. Nakon stvaranja zakonodavnih pretpostavki, jer će se privatizacija državnih poduzeća obavljati po posebnim zakonima, kraj iduće godine bio bi rok za početak djelomične privatizacije u djelatnosti proizvodnje električne energije. Prvi pak korak u otvaranju Ine prema tržištu bila bi njena organizacija u tvrtke s dvije temeljne djelatnosti - naftom i plinom. Zamjenik premijera Goran Granić ističe da predložena reforma nije strategija razvoja energetike. To je pretpostavka za reformu tržišta energentima u Hrvatskoj prema standardima EU, objašnjava Granić. Rasprava o predloženim reformama potaknula je premijera Ivicu Račana da upozori kako će vrijeme reformi obilježiti stanje u kojem će se javljati otpori. Snage otpora reformi, kaže, bit će jače od snaga za reforme. Oni koji su zadovoljni postojećim stanjem odbijat će reforme a probleme će prosljeđivati državi da ona pomaže, dotira, uzima jednima kako bi dala drugima. Trebat će u toj situaciji pokazati odlučnost i pokazati da snage promjena nisu slabije od snaga otpora, poručio je Račan.