GB-HR-INTERVIEW-Obrana BBC-REFORMA OBAVJEŠTAJNE SLUŽBE-6-7 BRITANSKI RADIO - BBC 6. VII. 2000. Razgovor: Fran Višnar komentira najavljenu reformu hrvatske obavještajne zajednice "'Kada netko usred vrućega ljeta krene u reformu
obavještajno-sigurnosne zajednice, to je znak da je voda došla do grla i da se nešto hitno moralo učiniti', to su riječi Frana Višnara, vojnog analitičara kojega smo zamolili za komentar najavljenih promjena u obavještajnom ustroju Hrvatske. Nataša Magdalenić-Bantić upitala je gospodina Višnara što misli o tajmingu i predloženim promjenama. 'U hrvatskim se obavještajnim službama predugo nije događalo ništa, no sada su promjene konačno definirane', rekao je gospodin Višnar, dodajući da predloženo zadovoljava kriterije koji postoje u demokratskom svijetu: = To da uvijek postoji jedna služba koja se bavi unutarnjom sigurnošću i protuobavještajnim djelatnostima - to je kod nas SZUP, odnosno nešto slično kao MI-5 u Velikoj Britaniji. Da postoji jedna služba koja prikuplja vanjske podatke i koja na taj način operira u inozemstvu, poput, recimo MI-6 u Velikoj Britaniji. I da onda postoje još i dvije vojne službe koje imaju i protuobavještajne i
BRITANSKI RADIO - BBC
6. VII. 2000.
Razgovor: Fran Višnar komentira najavljenu reformu hrvatske
obavještajne zajednice
"'Kada netko usred vrućega ljeta krene u reformu obavještajno-
sigurnosne zajednice, to je znak da je voda došla do grla i da se
nešto hitno moralo učiniti', to su riječi Frana Višnara, vojnog
analitičara kojega smo zamolili za komentar najavljenih promjena u
obavještajnom ustroju Hrvatske. Nataša Magdalenić-Bantić upitala
je gospodina Višnara što misli o tajmingu i predloženim
promjenama.
'U hrvatskim se obavještajnim službama predugo nije događalo
ništa, no sada su promjene konačno definirane', rekao je gospodin
Višnar, dodajući da predloženo zadovoljava kriterije koji postoje
u demokratskom svijetu:
= To da uvijek postoji jedna služba koja se bavi unutarnjom
sigurnošću i protuobavještajnim djelatnostima - to je kod nas SZUP,
odnosno nešto slično kao MI-5 u Velikoj Britaniji. Da postoji jedna
služba koja prikuplja vanjske podatke i koja na taj način operira u
inozemstvu, poput, recimo MI-6 u Velikoj Britaniji. I da onda
postoje još i dvije vojne službe koje imaju i protuobavještajne i
obavještajne odjele, a isključivo vezane uz obranu i nemaju što
raditi u civilu. Znači, u ovom novom preustroju nema preklapanja
nadležnosti, točno se zna tko je za što ovlašten i, što je
najvažnije, tko je gazda obavještajno-sigurnosnog sustava u
Hrvatskoj.
- Predložene promjene u obavještajnoj zajednici mogu se proglasiti
Mesićevom pobjedom nad Vladom, drži gospodin Višnar i objašnjava
zašto.
= U odmjeravanju snage s Ivicom Račanom, koji je ipak imao ambicija
da bude jaki premijer tipa ili stila Tonyja Blaira, uvijek i glavni
kamen spoticanja su bile upravo tajne službe. A znate,
obavještajci, odnosno obavještajni sloj koji je jedna posebna
vrsta ceha, oni naprosto ne vole da ne znaju tko njima upravlja, tko
ih drži na uzici, tko će ih financirati, tko će ih kažnjavati, tko će
ih nagrađivati. Ovo što se sada poduzima je jedna vrsta naizgled
kompromisa između predsjednika Republike i Vlade, jer vidite što je
unutra napravljeno, kakvo je priopćenje, da i HIS i SUZUP više nisu
pod Ministarstvom unutarnjih poslova nego da postaju Vladine
agencije. Međutim, to je samo privid jer Stipe Mesić ima apsolutni
nadzor nad tim službama, dok Vlada samo servisira te službe, brine
se o novcima, o organizacijskim pitanjima - što također govori o
trenutnom odnosu snaga u političkom vrhu Hrvatske i o tome tko
zapravo ima stalnu inicijativu.
- Predložene izmjene nužno će neke obavještajce ostaviti bez posla,
a predlagači tvrde da će kriteriji ostanka u obavještajnim službama
biti profesionalnost, a ne politička podobnost. Gospodina Višnara
pitali smo da li će ozdravljenje hrvatske obavještajne zajednice
ići lako.
= Tu sam jako skeptičan. U našim obavještajnim službama postoje
dvije vrste činovnika, službenika koje doista treba pročistiti. To
su oni koji se stručno zovu 'vodenim glavama'. Koji su zbog
neiskustva, neznanja, stranačke podobnosti... ušli u posao gdje
im, naprosto, analitika ne ide od ruke. Oni upijaju sve i sve
propuštaju, znači vodeni su, jer im se svaki podatak čini važnim.
Druga vrsta balasta za obavještajnu zajednicu su oni koji 'stalno
mlate praznu pjenu'. Ne mlate 'praznu slamu' nego 'praznu pjenu'.
Oni znaju što je analitički posao, ali da bi zadovoljili zahtjeve
državnog vrha, što je bio redoviti slučaj u epohi HDZ-a, oni mlate
'praznu pjenu' po kriteriju 'važno je da se pjeni', a ne što je
obavještajno i strateški korisno. Zato je i dolazilo stalno do
otkrivanja raznih obavještajnih afera, čime se je hrvatski
obavještajni sustav lomio u njegovu osnovnom kosturu.
- No, glavno je pitanje treba li biti optimističan ili pesimističan
kada je budućnost obavještajnog sustava u pitanju. Odgovara vojni
analitičar Fran Višnar:
= Bit će tu još dosta nesuglasica. Optimističan sam kad je u pitanju
da se ovi vrlo odlučni koraci sada - da se definiraju ovlasti, ali
otpora ovim reformama bit će i unutra i izvan, u samoj obavještajnoj
zajednici, ali također kod onih političkih stranaka koje su sada
razvlaštene i koje se boje da bi preustrojem obavještajne zajednice
izgubili i zadnji svoj utjecaj".
(BBC)