DNEVNI GLASNIK - 26. LIPNJA

LJUBLJANA - Više od 150 zrakoplova i helikoptera iz 16 zemalja, među njima i MIG-ovi Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, sudjelovali su u nedjelju na aerodromu Cerklje ob Krki na proslavi 25. lipnja, Dana slovenske državnosti. Na svečanom aeromitingu je, kao gost slovenskog predsjednika Milana Kučana, bio nazočan i hrvatski predsjednik Stipe Mesić. Kučan i Mesić su razgovarali o bilateralnim pitanjima i stanju u regiji, a Kučan je nakon razgovora rekao kako posjet hrvatskog predsjednika svjedoči o tome da su između Slovenije i Hrvatske zavladali novi odnosi, te da je svaki susret s hrvatskim predsjednikom dragocjen jer otvara mogućnost da se dođe do novih inicijativa za rješavanje otvorenih pitanja između dvije države. Mesić je u vezi sa špekulacijama o mogućnosti "vezane trgovine" Piranski zaljev - ceste preko Slovenije rekao da bi uvjetovanje bilo neprimjereno. Kučan je izrazio zanimanje za razgovore Mesića s crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem o gradnji jadransko-jonske autoceste. Kučan je ocijenio kako je inicijativa francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca o konferenciji o zapadnom balkanu "zanimljiva ideja za postizanje trajnog mira u toj regiji", ali da ona za sada nije konkretizirana te da će tek nakon njezine konkretizacije biti moguće reći na koji bi način na predloženoj konferenciji mogla sudjelovati i Slovenija. ZAGREB - Hrvatski ministar obrane Jozo Radoš otvorio je u ponedjeljak u Zagrebu dvodnevni seminar o demokratskoj kontroli nad oružanim snagama, koji u okviru Partnerstva za mir organizira Sjevernoatlantski savez. "Demokratska kontrola nad oružanim snagama izuzetno je važna jer jača sveopću demokratsku stabilnost društva, zahtjeva suradnju civilnih i vojnih struktura, donosi učinkovita rješenja problema, doprinosi legitimitetu vojske, pomaže u izgradnji povjerenja u oružane snage i neutralizira moguće destabilizirajuće učinke", rekao je Radoš otvarajući seminar koji se održava uz financijsku potporu nizozemske vlade. Riječ je o prvoj aktivnosti NATO-a u Hrvatskoj nakon ulaska u Partnerstvo za mir u svibnju, a seminar je organiziran u sklopu NATO-ovog Programa ciljane suradnje u oblasti sigurnosti. Supredsjedatelj seminara, stalni predstavnik Nizozemske pri Sjevernoatlantskom vijeću Nicolaas Beigman kazao je da je "Hrvatska donijela važnu odluku prijavivši se za članstvo, a NATO je donio važnu odluku prihvativši Hrvatsku (...) Hrvatska je sada član obitelji, ali osim toga može steći važna iskustva koja će joj pomoći da jednog dana postane članica NATO-a". Osvrnuvši se na izglede Hrvatske da uđe u NATO, Beigman je rekao da "bi Hrvatska bila vrijedna akvizicija NATO-a budući da povezuje tri važna europska područja - Sredozemlje, Srednju Europu i Balkan". Pomoćnik glavnog tajnika NATO-a za politička pitanja Klaus-Peter Klaiber rekao je da bez svojih partnera NATO ne bi mogao napraviti ništa u Bosni i Hercegovini i na Kosovu. "Partneri su neophodni NATO-u ... mislim da je vrlo važno imati Hrvatsku s nama", rekao je Klaiber. ZAGREB - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u ponedjeljak je u Zagrebu primio pomoćnika glavnog tajnika NATO-a za politička pitanja Klausa Petera Klaibera s kojim je razgovarao o situaciji u regiji. Klaiber sudjeluje na dvodnevnom seminaru pod naslovom "Demokratska kontrola oružanih snaga" kojeg u Zagrebu organizira NATO. "Imali smo vrlo zanimljiv razgovor o razvoju situacije u regiji, a posebice o kritičnoj situaciji na Kosovu i događajima u Srbiji", rekao je o sadržaju sastanka Klaiber. Pritom je pozdravio i ocijenio ohrabrujućima "napore koje Hrvatska u ovom trenutku poduzima da se približi euroatlantskim integracijama". "To je snažan i važan signal svim zemljama u regiji da politika sukoba ne vodi nikamo. Morate surađivati i stvarati stabilnost koja je potrebna za miran razvoj svake zemlje u regiji", istaknuo je Klaiber. ZAGREB/VARŠAVA - Mogućnost integracije u širu demokratsku zajednicu pokazala se kao najsnažniji poticaj demokratskim promjenama u nekoj zemlji i najbolji instrument za sprečavanje sukoba, rekao je u ponedjeljak u Varšavi hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula tijekom govora na konferenciji pod naslovom "Prema zajednici demokracija", na kojoj će tijekom dva dana u glavnom gradu Poljske sudjelovati više od 70 ministara vanjskih poslova iz cijelog svijeta i mnogi drugi visoki dužnosnici, među kojima i glavni tajnik UN Kofi Annan. Picula je istaknuo da je međunarodna zajednica godinama jugoistoku Europe nudila "grupni pristup", u kojem su zemlje regije najprije trebale riješiti međusobne nesuglasice, a potom, sve zajedno, biti primljene u Europsku uniju. "Bio je to opasan pristup, utemeljen na konceptu ograničavanja i nedostatku vizije", ocijenio je. Događaji tijekom prošle godine, a osobito promjene u Hrvatskoj, dovele su do jačanja individualnog pristupa, u kojima se svaka zemlja ocjenjuje pojedinačno, prema ostvarenim rezultatima i Hrvatska, naglasio je ministar dodavši da "Hrvatska tu promjenu pozdravlja". ZAGREB - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić primio je u ponedjeljak u Zagrebu izaslanstvo "Lige prijateljstva Izrael-Hrvatska" na čelu s izraelskim veleposlanikom u RH Nathanom Meronom s kojim je razgovarao o poboljšanju gospodarskih odnosa između dvije zemlje i svom budućem posjetu Izraelu. "Ovdje postoji dosta mogućnosti da će pojača gospodarska suradnja s Hrvatskom koju već imamo, jer ovdje imamo dobro zaleđe i ovdje su dobri ljudi", rekao je nakon sastanka izraelski veleposlanik. Predstavljajući svoje izaslanstvo Meron je istaknuo da se radi o poslovnim ljudima i ljudima zaduženim za odnose s javnošću u Izraelu. Istaknuo je da je to "skupina ljudi zainteresirana za bolje odnose između naroda Hrvatske i Izraela, ne vlade s vladom ili dužnosnika s dužnosnicima, nego naroda s narodom. To su ljudi zainteresirani za bolje ekonomske veze između dvije zemlje", rekao je. Prema Meronovim riječima na sastanku je bilo govora i o planiranom posjetu hrvatskog predsjednika Izraelu, koji će se najvjerojatnije dogoditi krajem godine. BEOGRAD - Službeni sastanak predsjednika Hrvatske Stjepana Mesića i predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića , posebno njegovu ispriku hrvatskom narodu za napad na Dubrovnik '91.-92'. godine beogradski tisak ocijenjuje različito- od pohvala do kritika na račun Đukanovića. "Danas" na naslovnoj stranici objavljuje tekst, pod naslovom "Đukanović se ispričao Hrvatskoj", u kojem se ističe da je "otvoreno novo poglavlje u odnosima dviju susjednih država". List podsjeća da je Đukanović, ne tako davno , izjavljivao da mu "ne pada na pamet da se ispriča Hrvatskoj" i da nije siguran "tko se kome treba ispirčati" i zaključuje da su se stvari "očito preko noći promijenile". Ostali nevladini listovi donose samo izvješća o susretu Mesić-Đukanović, bez komentara, a u naslov izvlače Đukanovićevu rečenicu da "ne mari za Beograd", odnosno njegove komentare. Provladini listovi "Politika" i "Večernje novosti" kvalificiraju Đukanovićevu ispriku "hrvatskom narodu i ustašama" kao "sramotu i izdaju". O susretu Mesić- Đukanović nisu se još očitovale sve oporbene stranke. U prvim reagiranjima dominira stajalište da treba pozdraviti sve što vodi normalizaciji odnosa i suradnji između država nastalih raspadom SFRJ. ZAGREB/BEOGRAD - Odnose Crne Gore i Hrvatske najbolje će riješiti projekt ceste od talijanska granice do Jonskoga more jer gdje protutnji autocesta, tu je udruživanje završeno, prvo, fizičko, i onda, drugo, političko, izjavio je Stjepan Mesić komentirajući problem Prevlake u interviewu za beogradski list Danas. "Takva jedna cesta više znači nego ne znam koliko konferencija koje će pozivati na ove ili one slobode, uključujući i nacionalne, na suradnju," izjavio je Mesić i pridometnuo "kad se fizički pokaže suradnja onda je poruka sama po sebi odveć jasna!" ZAGREB - Iskaz žaljenja za sve patnje i stradanja Dubrovnika, Konavala i Dubrovačkog primorja crnogorskog predsjednika Mile Đukanovića za Hrvatsku kršćansko demokratsku uniju (HKDU) tek je "početak početaka procesa sigurnosne stabilizacije hrvatskog juga, te politički manevar crnogorskog predsjednika, koji će mu u očima međunarodne zajednice donijeti neprijeporne pozitivne bodove". HKDU u ponedjeljak objavljenom priopćenju ističe kako se vlast u Podgorici mora ispričati i tražiti oprost za učinjeno zlo, nadoknaditi ratne štete, izručiti Haaškom sudu svoje državljane odgovorne za ratne zločine tijekom agresije na Hrvatsku, te konačno priznati da je Prevlaka hrvatski državni prostor. PULA - Na tri granična prijelaza u Istarskoj županiji - Kaštelu, Plovaniji i Požanama, tijekom prošlog vikenda u Hrvatsku je ušlo ukupno 130.887 putnika, od toga 118.429 stranih i 12.458 domaćih. To je sedam posto više nego u istom lanjskom razdoblju, priopćila je u ponedjeljak istarska policija. Prošlog je vikenda Hrvatsku preko tih prijelaza napustio 128.657 putnika. Čekanja i gužvi nije bilo. Od stranih gostiju najviše je bilo Talijana, Slovenaca i Nijemaca, te Čeha i Poljaka. ZAGREB - Uručivanjem nagrada i projekcijom nagrađenih filmova u nedjelju je u Koncertnoj dvorani "Vatroslav Lisinski" završio 14. Svjetski festival animiranih filmova, koji je počeo 21. lipnja. Grand prix "Animafesta 2000" dobio je kanadski film Wendy Tilby i Amande Forbis "Zora novog dana". Uz 55 filmova u konkurenciji i 37 u programu panorame, na festivalu su priređene retrospektive izraelske, indijske i novije španjolske animacije i filmova iz arhiva Međunarodne organizacija animiranog filma (ASIFA). SARAJEVO - Ministarstvo unutarnjih poslova Federacije BiH raspolaže informacijama o postojanju četiri dobro uvezana kanala kojima se preko teritorija BiH ilegalni emigranti prebacuju u Hrvatsku i dalje u zapadne zemlje, prenosi u ponedjeljak sarajevsko "Oslobođenje". Prema podacima koje je prikupio odjel za organizirani kriminal federalnog MUP-a, Sarajevo je postalo jednim od najvećih regionalnih centara za ilegalni transfer ljudi iz zemalja Trećeg svijeta prema zapadnoj Europi. Polazišna točka za sva četiri kanala je sarajevska zračna luka. Pouzdano se zna kako se skupine Iranaca i Kurda koji zračnim putem pristižu u BiH iz Teherana i Istambula organizirano prevoze prema Srebreniku, Velikoj Kladuši, Mostaru i Tesliću. NEW YORK - Jugoslavenska federacija se neće moći održati u sadašnjem obliku, ocijenio je u New Yorku posebni izaslanik UN-a za Balkan Carl Bildt. Tu tvrdnju potkrijepio je podsjetivši na krizu između vlasti u Beogradu i Crne Gore, izazvanu isključivanjem izabranih crnogorskih predstavnika iz rada federalnih tijela. Bildt je upozorio i na pitanje budućeg statusa Kosova. Prema njegovu mišljenju, konačni mirovni sporazum će morati "jasno ustavno razdvojiti Kosovo i Srbiju". SPORT TOKIO - Hrvatske odbojkašice uspjele su izboriti nastup na olimpijskim igrama u Sydneyu, nakon što su u posljednjem dvoboju kvalifikacijskog turnira u Japanu pobijedile Italiju sa 3:1 (19:25, 25:22, 25:21, 25:22). BEOGRAD - Većina beogradskih dnevnika ocijenjuje da je nogometna reprezentacija Jugoslavije sinoć doživjela katastrofalan poraz od Nizozemske i tako se neslavno oprostila od Europskog prvenstva. Pojedini listovi, međutim, ocijenjuju da je uspjeh činjenica da su Jugoslaveni zauzeli osmo mjesto u Europi. U Beogradu je sinoć, poslije prva dva gola Nizozemaca, zavladao potpuni muk, u stanovima, u "kafićima" u kojima se pratilo EP, na ulicama, kao poslije neke elementarne katastrofe. (Hina) td