FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

PROTEIN BITAN ZA DUGOTRAJNO PAMĆENJE

NEW YORK, 3. lipnja (Hina/Reuters) - Protein u mozgu, za koji se pretpostavlja da je povezan s dnevnim ritmom, bitan je, kako se čini, i za dugotrajno pamćenje, pokazalo je istraživanje koje je objavljeno u časopisu "Science".
NEW YORK, 3. lipnja (Hina/Reuters) - Protein u mozgu, za koji se pretpostavlja da je povezan s dnevnim ritmom, bitan je, kako se čini, i za dugotrajno pamćenje, pokazalo je istraživanje koje je objavljeno u časopisu "Science". #L# Ako dodatna istraživanja pokažu da je protein NPAS2 uključen i u rad unutarnjega tjelesnog sata, to bi moglo potvrditi da je dnevni ritam povezan sa složenim moždanim funkcijama, poput učenja i pamćenja. "Ponašanje, uključujući i učenje i pamćenje, određuju i čimbenici vezani uz okolinu i genetski čimbenici, koji su velikim dijelom nepoznati", kazao je dr. Joseph A. Garcia iz Medicinskog centra u Dallasu. Garcia je vodio skupinu znanstvenika koji su ispitivali ponašanje miševa s proteinom NPAS2 i bez njega. "Miševi koji nemaju normalan NPAS2 kraće pamte prizore, mjesta, mirise i zvukove povezane s neugodnim iskustvom", objasnio je Garcia. "Ti se rezultati mogu primijeniti i na ljude, njihovo učenje i pamćenje, te na neke psihičke poremećaje, uključujući autizam, depresiju i mentalnu zaostalost." Istraživači su objema skupinama miševa davali blage elektrošokove odmah nakon određenog zvuka. Kad su ih nakon 24 sata stavili na isto mjesto kako bi provjerili njihovo pamćenje, miševi bez NPAS2 pokazali su mnogo manje straha od onih s tim proteinom. Kada su te dvije skupine miševa testirali 30 minuta nakon prvog pokusa, nije bilo razlika, što pokazuje da kratkotrajno pamćenje nije povezano s proteinom NPAS2. Drugim ispitivanjem željelo se utvrditi pamte li miševi zvuk nakon kojega slijedi elektrošok. Istraživači su životinje stavili na novo mjesto, ali su pustili isti zvuk. Prije nego što su pustili zvuk, dvije skupine miševa ponašale su se slično, ali nakon toga miševi bez NPAS2 ponovno su pokazali manje straha, što znači da nisu zapamtili zvuk. "NPAS2 potreban je, čini se, za obradu složenih osjetilnih informacija", zaključuju istraživači. Protein imaju svi kralježnjaci, ističu, i to samo u stanicama živčanog sustava. U izvješću Garcia i njegovi suradnici ističu kako je najbliži "srodnik" NPAS2 protein CLOCK, "glavni regulator dnevnog ritma". Prijašnja istraživanja pokazuju da strah uzrokovan nekim vanjskim podražajem može utjecati na dnevni ritam laboratorijskih životinja. Rezultati istraživanja pokazuju da je NPAS2 veza između područja mozga uključenog u učenje i onih područja koja su uključena u rad unutarnjega tjelesnog sata koji regulira ciklus spavanja i budnosti, lučenje hormona i druge tjelesne funkcije koje slijede dnevni ritam. Ako nova istraživanja pokažu da NPAS2 ima ulogu u dnevnom ritmu, to bi, pretpostavljaju istraživači, moglo značiti da je bitan i za složene zadaće mozga, kao što su učenje i pamćenje. To bi otkriće moglo potaknuti nove načine liječenja poremećaja u učenju i nekih psihičkih poremećaja. (Hina) car dgk

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙