NEW YORK, 3. lipnja (Hina/Reuters) - Protein u mozgu, za koji se pretpostavlja da je povezan s dnevnim ritmom, bitan je, kako se čini, i za dugotrajno pamćenje, pokazalo je istraživanje koje je objavljeno u časopisu "Science".
NEW YORK, 3. lipnja (Hina/Reuters) - Protein u mozgu, za koji se
pretpostavlja da je povezan s dnevnim ritmom, bitan je, kako se
čini, i za dugotrajno pamćenje, pokazalo je istraživanje koje je
objavljeno u časopisu "Science". #L#
Ako dodatna istraživanja pokažu da je protein NPAS2 uključen i u rad
unutarnjega tjelesnog sata, to bi moglo potvrditi da je dnevni
ritam povezan sa složenim moždanim funkcijama, poput učenja i
pamćenja.
"Ponašanje, uključujući i učenje i pamćenje, određuju i čimbenici
vezani uz okolinu i genetski čimbenici, koji su velikim dijelom
nepoznati", kazao je dr. Joseph A. Garcia iz Medicinskog centra u
Dallasu. Garcia je vodio skupinu znanstvenika koji su ispitivali
ponašanje miševa s proteinom NPAS2 i bez njega.
"Miševi koji nemaju normalan NPAS2 kraće pamte prizore, mjesta,
mirise i zvukove povezane s neugodnim iskustvom", objasnio je
Garcia. "Ti se rezultati mogu primijeniti i na ljude, njihovo
učenje i pamćenje, te na neke psihičke poremećaje, uključujući
autizam, depresiju i mentalnu zaostalost."
Istraživači su objema skupinama miševa davali blage elektrošokove
odmah nakon određenog zvuka. Kad su ih nakon 24 sata stavili na isto
mjesto kako bi provjerili njihovo pamćenje, miševi bez NPAS2
pokazali su mnogo manje straha od onih s tim proteinom.
Kada su te dvije skupine miševa testirali 30 minuta nakon prvog
pokusa, nije bilo razlika, što pokazuje da kratkotrajno pamćenje
nije povezano s proteinom NPAS2.
Drugim ispitivanjem željelo se utvrditi pamte li miševi zvuk nakon
kojega slijedi elektrošok. Istraživači su životinje stavili na
novo mjesto, ali su pustili isti zvuk. Prije nego što su pustili
zvuk, dvije skupine miševa ponašale su se slično, ali nakon toga
miševi bez NPAS2 ponovno su pokazali manje straha, što znači da nisu
zapamtili zvuk.
"NPAS2 potreban je, čini se, za obradu složenih osjetilnih
informacija", zaključuju istraživači. Protein imaju svi
kralježnjaci, ističu, i to samo u stanicama živčanog sustava.
U izvješću Garcia i njegovi suradnici ističu kako je najbliži
"srodnik" NPAS2 protein CLOCK, "glavni regulator dnevnog ritma".
Prijašnja istraživanja pokazuju da strah uzrokovan nekim vanjskim
podražajem može utjecati na dnevni ritam laboratorijskih
životinja. Rezultati istraživanja pokazuju da je NPAS2 veza između
područja mozga uključenog u učenje i onih područja koja su
uključena u rad unutarnjega tjelesnog sata koji regulira ciklus
spavanja i budnosti, lučenje hormona i druge tjelesne funkcije koje
slijede dnevni ritam.
Ako nova istraživanja pokažu da NPAS2 ima ulogu u dnevnom ritmu, to
bi, pretpostavljaju istraživači, moglo značiti da je bitan i za
složene zadaće mozga, kao što su učenje i pamćenje. To bi otkriće
moglo potaknuti nove načine liječenja poremećaja u učenju i nekih
psihičkih poremećaja.
(Hina) car dgk