BEOGRAD, 28. lipnja (Hina) - Prijedlog Zakona protiv terorizma koji bi jugoslavenska skupština trebala usvojiti 30. lipnja, po hitnom postupku, predviđa rigorozne, višegodišnje kazne zatvora za "ugrožavanje ustavnog uređenja ili
teritorijalne cjelovitosti SRJ ili republike članice", a za najteži oblik tog djela predviđena je doživotna kazna zatvora.
BEOGRAD, 28. lipnja (Hina) - Prijedlog Zakona protiv terorizma koji
bi jugoslavenska skupština trebala usvojiti 30. lipnja, po hitnom
postupku, predviđa rigorozne, višegodišnje kazne zatvora za
"ugrožavanje ustavnog uređenja ili teritorijalne cjelovitosti SRJ
ili republike članice", a za najteži oblik tog djela predviđena je
doživotna kazna zatvora.#L#
U prikazu novog zakonskog prijedloga, koji objavljuje današnji
beogradski tisak, ukazuje se na visoke zatvorske kazne, od jedne do
osam godina, za osobe koje organiziraju ili pripadaju skupini čiji
je cilj "ugrožavanje ustavnog uređenja ili teritorijalne
cjelovitosti SRJ".
Zatvorskom kaznom od najmanje tri godine bit će kažnjen onaj tko
posjeduje i širi materijal kojim se poziva ili potiče na terorizam,
ako u tome postoji pomoć iz inozemstva, predviđena je kazna od
najmanje pet godina zatvora, a za javno odobravanje izvršenog
terorističkog djela, predviđena je kazna od šest mjeseci do pet
godina.
Kazna od 10 do 20 godina zatvora predviđena je za djelo čija je
posljedica smrt jedne ili više osoba ili izazivanje opasnosti za
život ljudi, kao i za djelo koje je praćeno teškim nasiljem ili
velikim razaranjem ili je dovelo do ugrožavanja sigurnosti SRJ ili
republike članice.
Ako je pri izvršenju djela terorizma netko s umišljajem ubio jednu
ili više osoba, može biti kažnjen zatvorom najmanje deset godina
ili zatvorom u doživotnom trajanju, predviđa prijedlog zakona.
Za pozivanje i poticanje na izvršenje djela terorizma predviđena je
kazna od tri do 12 godina. Zatvorske kazne su predviđene i za one
koji skrivaju počinitlja terorističkog djela, od čega su izuzeti
članovi najuže obitelji.
Kaznenim djelom se ne smatra ono što učini netko radi otkrivanja ili
hvatanja osobe u pokušaju izvršenja terorističkog djela. Zakon
predviđa i mogućnost "preventivnog zadržavanja", do 30 dana, osoba
pod sumnjom da su počinile terorističko djelo.
Zakon, uz ostalo, predviđa da državni tužitelj može i bez
suglasnosti istražnog suca podići optužnicu bez provođenja
istrage. Predviđene su i kazne za svjedoke koji odbijaju
svjedočiti, uključujući i prisilno dovođenje i zatvaranje.
Zatvorska kazna za djelo terorizma, izdržava se u institucijama
"strogo zatvorenog tipa", a nikakav pravni lijek ne može odgoditi
izdržavanje kazne.
Jugoslavenska vlada , koja predlaže ovaj zakon skupštini, navela je
u obrazloženju da je razlog za njegovo donošenje "želja da se
osigura adekvatnija krivično-pravna zaštita određenih društvenih
vrijednosti - sigurnost i ustavno uređenje SRJ i republika
članica", kao i zaštita "prava i sloboda građana".
Sve oporbene stranke osudile su donošenje novog zakona jer drže da
je on temelj za obračun s političkim neistomišljenicima,da je
uperen prvenstveno protiv pokreta "Otpor", te da se ukida
dosadašnji "privid sloboda".
Pravni stručnjaci drže da je cilj donošenja antiterorističkog
zakona onemogućavanje djelovanja nekih političkih stranaka i
ograničavanje ljudskih prava. Ističe se također da je zakon u
službi "održavanja autoritarne vlasti i diktature".
Predstavnici crnogorske vlasti su priopćili da se zakon neće
primijenjivati u Crnoj Gori.
(Hina) bs sb