NEW YORK, 28. lipnja (Hina/Reuters) - Kako uopće zadržavamo u sjećanju voljenu osobu ili bilo koju drugu osobu koju sretnemo? Društveno pamćenje, odnosno prepoznavanje osoba koje smo već prije vidjeli, vrlo je bitno kad su u pitanju
odnosi s drugim ljudima. Američki istraživači sad izvješćuju da tu vrstu pamćenja kontrolira gen.
NEW YORK, 28. lipnja (Hina/Reuters) - Kako uopće zadržavamo u
sjećanju voljenu osobu ili bilo koju drugu osobu koju sretnemo?
Društveno pamćenje, odnosno prepoznavanje osoba koje smo već prije
vidjeli, vrlo je bitno kad su u pitanju odnosi s drugim ljudima.
Američki istraživači sad izvješćuju da tu vrstu pamćenja
kontrolira gen. #L#
Točnije, pamćenje osoba povezano je, kako se čini, s genom
zaduženim za proizvodnju oksitocina, hormona koji se stvara u
mozgu, izvješćuju znanstvenici u najnovijem broju časopisa
"Genetics".
Oksitocin je možda najpoznatiji po svojoj ulozi u porodu i
laktaciji, no ispitivanja provedena na životinjama pokazala su
kako ima bitnu ulogu i u stvaranju veze između dvoje ljudi. Hormon
imaju svi sisavci, uključujući i ljude.
Glavni istraživač dr. James T. Winslow s medicinskog fakulteta pri
Sveučilištu "Emory" u Atlanti (Georgia) i njegovi kolege kažu da
miševi koji nisu imali gen za stvaranje oksitocina "nisu razvijali
društveno pamćenje, dok su divlji miševi, koji stvaraju oksitocin,
pokazali dobro društveno pamćenje".
U miševa i drugih glodavaca, osjet njuha usklađen je s drugim
osjetima, a životinjama omogućuje da se upoznaju s okolišem i
prepoznaju njegove elemente.
Istraživači su dokazali da teškoće u društvenom pamćenju nije
uzrokovao oslabljen njuh, jer su miševi koji nisu imali gen za
stvaranje oksitocina normalno uspijevali pronaći skrivenu hranu.
Drugi su pokusi pokazali da se miševi bez gena za oksitocin jednako
dobro snalaze u labirintima kao i normalni miševi pa problem nije
bio ni u prostornom pamćenju.
Kako bi odredili može li se društveno pamćenje u miševa potaknuti na
umjetan način, Winslow i njegovi kolege životinjama su dali
oksitocin. "Zahvaljujući oksitocinu društveno pamćenje u miševa
potpuno je oživjelo", napisali su.
A kako se ta otkrića mogu primijeniti na ljude?
"Receptori oksitocina nalaze se u dijelu mozga povezanom s
emotivnim ponašanjem. Tako je oksitocin dobar kandidat za
ispitivanje neuroloških sustava koji su uključeni u razvoj
društvenih veza u ljudi."
Winslow je istaknuo kako su za bolesti poput "shizofrenije i
autizma karakteristične teškoće u razvoju normalnih društvenih
veza", što upućuje na to da su oksitocin i s njime povezani proteini
"zanimljivi kandidati za potragu za lijekom".
Iako su otkrića njegove istraživačke ekipe zanimljiva, Winslow
napominje da je to tek "početak procesa razumijevanja utjecaja
društvenih informacija na mozak sisavaca i obrnuto, kao i utjecaja
oksitocina na taj odnos".
Zasad je jasno da je oksitocin "potreban za normalni razvoj
društvenog pamćenja u miševa što potvrđuje teoriju da društveno
pamćenje ima neurološku osnovu za razliku od drugih tipova
pamćenja", zaključuju autori istraživanja.
(Hina) car dgk