PARIZ, 26. lipnja (Hina/AFP) - Francusko-australska skupina znanstvenika otkrila je u jugozapadnom dijelu Tihog oceana više od 850 životinjskih vrsta, od kojih je trećina znanosti potpuno nova i vjerojatno ne živi nigdje drugdje, kaže
se u studiji objavljenoj u britanskom časopisu "Nature".
PARIZ, 26. lipnja (Hina/AFP) - Francusko-australska skupina
znanstvenika otkrila je u jugozapadnom dijelu Tihog oceana više od
850 životinjskih vrsta, od kojih je trećina znanosti potpuno nova i
vjerojatno ne živi nigdje drugdje, kaže se u studiji objavljenoj u
britanskom časopisu "Nature". #L#
Raznolikost te faune u kojoj prevladavaju organizmi koji
pročišćavaju more mnogo je veća nego se dosad mislilo, ističu
Francuz Bertrand Richer de Forges iz Instituta za istraživanje i
razvoj (IRD) iz Noumee u Novoj Kaledoniji i njegovi australski
kolege J. Anthony Koslow i G.C.B. Poore iz Organizacije za
znanstvena i industrijska istraživanja Commowealtha (CSIRO) te
Muzeja "Victoria".
Istraživanje je provedeno na 24 podmorske uzvisine vulkanskoga
podrijetla (deset u Koraljnome moru na istoku australskog
kontinenta i četrnaest na jugu Tasmanije). Te uzvisine na dubini od
nekoliko stotina metara, koje su na udaru jakih struja, skrivaju
neobično biološko bogatstvo, poznato već pola stoljeća, koje se još
nije posebno istraživalo.
Trećina pronađenih životinja (ribe, rakovi...) bila je nepoznata,
a njihove se bentičke zajednice (bentos: organizmi koji žive na
morskom dnu i o kojima ovisi njihov opstanak) znatno razlikuju od
jednog do drugog lanca, smještenih na istoj širini i udaljenih samo
oko tisuću kilometara.
Taj se fenomen, kažu istraživači, može protumačiti prilagodbom
prvotnih vrsta vrlo specifičnim uvjetima u raspršenim i izoliranim
mikro-ekosustavima. Ta je prilagodba dala nove vrste koje su ostale
izolirane na podmorskim uzvisinama zbog velikih udaljenosti i
dubokih ponora koji ih dijele.
Biološko bogatstvo podmorskih uzvisina i njihova mala površina
uzrok su njihove osjetljivosti, upozoravaju znanstvenici. Sve ih
više ugrožava ribolov, koji je sve jači zbog prehrambenih i
gospodarskih potreba zemalja u čijim vodama žive.
(Hina) vra dgk