ZAGREB, 21. lipnja (Hina) - Povoljniji uvjeti za nove ugovore, kao i motiviranje malih dioničara koji su prestali plaćati svoje popusne dionice na ponovno sklapanje ugovora, prijedlog je izmjena Zakona o privatizaciji kojima Vlada
želi potaknuti malo dioničarstvo.
ZAGREB, 21. lipnja (Hina) - Povoljniji uvjeti za nove ugovore, kao i
motiviranje malih dioničara koji su prestali plaćati svoje popusne
dionice na ponovno sklapanje ugovora, prijedlog je izmjena Zakona o
privatizaciji kojima Vlada želi potaknuti malo dioničarstvo.#L#
Predlaže se tako popust od 80 posto (uz osnovni popust od 20 posto i
dodatni od 1 posto za svaku navršenu godinu radnog staža). Taj bi se
popust obračunavao na iznos prodajne cijene (prethodno umanjen za
osnovni i dodatni popust). Popust bi se odnosio na neotplaćene
revalorizirane iznose, na nove ugovore, a na ponovno sklapanje
ugovora bili bi pozvani i dioničari kojima je zbog neplaćanja
raskinut ugovor, uz uvjet da su te dionice još u portfelju Hrvatskog
fonda za privatizaciju (HFP), istaknuo je predsjednik HFP-a Hrvoje
Vojković na današnjoj sjednici Vlade s koje je u saborsku proceduru
i upućen predloženi zakonski tekst.
Uz to, Vojković ističe i dodatne popuste za jednokratne uplate.
Tako bi se u slučaju da se cijeli iznos (s popustom) plaća odjednom
malom dioničaru odobrio dodatni popust od 50 posto. U slučaju da se
polovica iznosa uplati jednokratno popust bi bio 20 posto.
Te bi mjere trebale ponovno potaknuti malo dioničarstvo, jer je
loše stanje u gospodarstvu kao i obezvređivanje realne vrijednosti
dionica vodilo raskidanju velikog dijela ugovora o prodaji dionica
uz popust i na obročnu otplatu.
Naime, prema podatcima koje Vlada iznosi u obrazloženju svog
prijedloga od početka pretvorbe i privatizacije sklopljeno je
ukupno 619.440 ugovora s malim dioničarima, ali je trenutno u
otplati tek njih 107.011.
Podatci govore da je na početku pretvorbe dionice s popustom na rok
od pet godina upisalo 599.116 malih dioničara, ali je ugovor
raskinut s njih 214.863. Nakon otvaranja mogućnosti za produljenje
otplate na 20 godina s takvim se zahtjevom javilo 222.823
dioničara. Međutim, zbog neplaćanja raskinut je ugovor s njih
123.043. Istovremeno je 161.430 ugovora preneseno na nove
stjecatelje zbog čega oni gube status ugovora s malim dioničarima,
a do sada su raskinuta 21.244 takva ugovora. Zbog neplaćanja je
raskinuto i više od polovice ugovora o prodaji dionica s rokom
otplate na 20 godina. Takvih je ugovora bilo sklopljeno 20.324, a
raskinuto ih je zbog neplaćanja 13.093.
Zakonske izmjene koje predlaže Vlada predviđaju i objedinjavanje
državnog portfelja. U jedinstvenom portfelju, kojim bi gospodario
HFP, tako bi se našle dionice i udjeli koje imaju HFP, Državna
agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, zavodi
mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, te javna poduzeća, ustanove
i trgovačka društva kojih je vlasnik, odnosno osnivač Republika
Hrvatska.
Predložene izmjene sukladne su Vladinim zaključcima nakon analize
državnog portfelja. Jedna od temeljnih izmjena odnosi se i na način
prodaje dionica i udjela iz državnog portfelja. Do sada se taj
portfelj prodavao po nominalnoj vrijednosti, ali to, ističe
Vojković, nije dalo očekivane rezultate. Stoga se kao osnovni
kriterij u daljnjoj prodaji državnog portfelja uvodi tržišna
vrijednost dionica.
Naime, krajem prošlog mjeseca predstavljena analiza u 1.850 tvrtki
u kojima država ima manjinski ili većinski udjel pokazala je
poražavajuće stanje u tvrtkama u državnom vlasništvu. Tada je
iznijet i podatak da se ukupni temeljni kapital tog portfelja
procjenjuje na 30 milijardi kuna, a analiza je pokazala da je
njegova tržišna vrijednost tek 19 posto tog iznosa, ili 5,8
milijardi kuna.
Ocijenjeno je tada da je potrebno što prije privatizirati tvrtke iz
državnog portfelja, a izmjenama Zakona o privatizaciji teži se
bržoj i ekonomičnijoj prodaji dionica pojednostavljenjem
postojećih i uvođenjem novih oblika prodaje.
Kao novi oblik regulira se tako konačna javna prodaja. Tako bi se
prodavale dionice i udjeli male vrijednosti, a na listu koje bi bile
predmet takve prodaje uvrstila bi se i prodaja insolventnih,
prezaduženih poduzeća, gubitaša, kao i poduzeća čije je dionice i
udjele HFP bezuspješno prodavao. Početna cijena svih dionica ili
udjela poduzeća s liste bila bi jedna kuna, a konačna javna prodaja
provodila bi se putem javne dražbe, burze vrijednosnih papira,
odnosno drugog uređenog javnog tržišta.
Predložene izmjene uz ostalo utvrđuju i prijenos neprocijenjene
imovine društava koja su završila pretvorbu i privatizaciju u
vlasništvo HFP-a.
(Hina) bn ds