VOA 20. VI. BALTIČKE ZEMLJE U NATO

GLAS AMERIKE - VOA 20. VI. 2000. Prijepor Rusije i Zapada oko učlanjenja baltičkih zemalja u NATO savez. Prilog Eda Warnera. Jedno od najprijepornijih pitanja u odnosima Rusije i Zapada je mogućnost učlanjenja triju baltičkih zemalja u Sjevernoatlantski savez. Estonija, Latvija i Litva jednako su odlučne u namjeri da postanu članice NATO-a, koliko je i Rusija odlučna u namjeri da to spriječi. Malo je onih kojima se hladne vode Baltika čine neodoljivim izazovom za plivače. Pa ipak, estonski se predsjednik Lennart Meri bez puno ustezanja baca u ledene baltičke valove. Tvrdi da to treba učiniti odjednom, a ne korak po korak, i da samo takav nagli skok čini vodu ugodnom. Upravo na takav način - naglašava on - i tri baltičke države trebaju pristupiti NATO-u. U govoru koji je održao u washingtonskom Centru za strateške i međunarodne studije, estonski je Predsjednik istaknuo da ulazak Estonije, Latvije i Litve u zapadni vojni savez treba biti poput 'velikog praska' koji bi se dogodio na summitu NATO 2002. godine. = Došlo je vrijeme da se ostvari zamisao o 'velikom prasku'. Za NATO bi bilo dobro da sve potencijalne članice pozove u svoje redove - odjednom. Ukoliko se pak bude išlo na još jedan krug prijama samo nekolicine zemalja, onda će to biti krajnje naporno i u smislu uloženog vremena i uloženog truda. Ukoliko se pozivi na učlanjenje upute svima odjednom, onda će to svesti na minimum razna ometanja, a maksimalno povećati efikasnost i pravi napredak u ostvarenju krajnjeg cilja. Predsjednik Meri dodaje da bi pristup koji on naziva 'velikim praskom' također spriječio rusko miješanje i pokušaje Moskve da unese neslogu među same baltičke zemlje. S druge strane, Kremlj se oštro protivi učlanjenju triju zapadnih susjeda u NATO. Ruski predsjednik Vladimir Putin je upozorio da bi proširenje NATO-a unutar granica bivšega Sovjetskog Saveza izazvalo krajnje ozbiljne posljedice. Estonski ministar obrane Juri Luik predviđa da Moskva neće pokušati oružjem spriječiti uključenje Estonije u NATO, ali će biti vođen rat riječima. Ovo je pitanje komplicirano i činjenicom da u Estoniji, kao i u Latviji, živi mnogobrojna ruska manjina. Nakon što je s Hitlerom potpisao Pakt o nenapadanju, Staljin je 1940. godine izvršio invaziju baltičkih zemalja i pokrenuo masovno raseljavanje stanovnika. Baltički su narodi deportirani u Rusiju, a Rusi su naseljavani u području Baltika. Estonski predsjednik Meri je i sam bio među onima koji su preseljeni u Sibir. Nakon pada Sovjetskog Saveza, mnogi su se Rusi vratili u Rusiju, dok su drugi ostali - od kojih je nekima suđeno za ratne zločine. Predsjednik Meri kaže da su mnogi Rusi sretni što mogu biti Estonci. Njegova je zemlja - kako kaže - i napredna i poštuje ljudska prava. = Prvi put u povijesti ta ruska manjina odjednom shvaća što to znači biti europski Rus. To im se nije dogodilo nikad ranije. Mislim da su oni vrlo ponosni na to što su postali prvi europski Rusi. 'No priključenje Estonije Sjevernoatlantskom savezu bilo bi poput otvorene pljuske Rusiji', kaže James Kurth, profesor političkih znanosti na koledžu Swarthmore, koji je puno radova posvetio baltičkim zemljama. Moskva ima pravo biti zabrinuta zbog sigurnosnih razloga, a to obuhvaća i pitanje Baltika, koje je uvijek u povijesti bilo područje između Istoka i Zapada - kaže profesor Kurth, i dodaje da bi baltičke zemlje trebale prihvatiti politiku njima susjedne Finske koja jest članica Europske unije, ali ne i NATO-a. = Finska je vanjska politika bila smirena, hladna i konzistentna, te je uspjela Helsinkiju osigurati najbolje što može dobiti od oba svijeta - i Istoka i Zapada. Finci dopuštaju Rusima pravo na strateške i sigurnosne interese, dok u isto vrijeme Finska u potpunosti - kulturno, politički i ekonomski - pripada Zapadu. To bi vjerojatno zadovoljilo Moskvu, kaže profesor Kurth. Sličan je prijedlog iznio i moskovski Centar Carnegie. Estonski predsjednik Meri, tvrdi, međutim, da članstvo u NATO-u ne podrazumijeva samo oružje i vojne zračne luke, nego za Baltik predstavlja težnju prema slobodi i demokraciji. (VOA)