FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

FR LIBERATION 19.6.REFORMA EU USTANOVA

FR-PT-skupovi-Organizacije/savezi-Diplomacija FR LIBERATION 19.6.REFORMA EU USTANOVA FRANCUSKALIBERATION19. VI. 2000.Teška europska reforma"Jesu li petnaestorica kadra da reformiraju ustanove Europske unije koje gube dah? Možemo ozbiljno u to sumnjati pogledamo li rezultate četveromjesečnih pregovora unutar međuvladine konferencije (CIG) koja je započela 17. veljače. Da budemo kratki, možemo govoriti gotovo o stagnaciji, budući da većina zemalja ostaje pri svom stajalištu i nema druge predodžbe doli obrane vlastitih državnih interesa. Šefovi država i vlada koji se danas i sutra okupljaju u Feiri, južno od Porta (Portugal), pokušat će dakle dati poticaj CIG-u kako bi se u Nici, u prosincu mogao zaključiti ugovor. Blokada to više zabrinjava što je riječ tek o reformi ograničenoj na nekoliko tema: sastav Europskog povjerenstva, broj glasova koji se dodjeljuju svakoj zemlji pri glasovanju u Ministarskom vijeću (uravnoteženje glasova) i proširivanje kvalificirane većine glasova, opet unutar vijeća. U Feiri bi se trebala dodati i četvrta tema 'pojačane suradnje', sustava koji bi skupini zemalja omogućio da ide dalje u integraciji, ne čekajući one koji su manje pripremljeni.
FRANCUSKA LIBERATION 19. VI. 2000. Teška europska reforma "Jesu li petnaestorica kadra da reformiraju ustanove Europske unije koje gube dah? Možemo ozbiljno u to sumnjati pogledamo li rezultate četveromjesečnih pregovora unutar međuvladine konferencije (CIG) koja je započela 17. veljače. Da budemo kratki, možemo govoriti gotovo o stagnaciji, budući da većina zemalja ostaje pri svom stajalištu i nema druge predodžbe doli obrane vlastitih državnih interesa. Šefovi država i vlada koji se danas i sutra okupljaju u Feiri, južno od Porta (Portugal), pokušat će dakle dati poticaj CIG-u kako bi se u Nici, u prosincu mogao zaključiti ugovor. Blokada to više zabrinjava što je riječ tek o reformi ograničenoj na nekoliko tema: sastav Europskog povjerenstva, broj glasova koji se dodjeljuju svakoj zemlji pri glasovanju u Ministarskom vijeću (uravnoteženje glasova) i proširivanje kvalificirane većine glasova, opet unutar vijeća. U Feiri bi se trebala dodati i četvrta tema 'pojačane suradnje', sustava koji bi skupini zemalja omogućio da ide dalje u integraciji, ne čekajući one koji su manje pripremljeni. Oko svake ove točke bjesne sukobi, a milimetarski je napredak u svakom času ugrožen zbog prava veta kojim raspolaže svaka zemlja. CIG je tek sastanak za usklađivanje nakon neuspjeha ugovora iz Amsterdama koji je zaključen u lipnju 1997.: budući da se petnaestorica nisu uspjela dogovoriti o reformi ustanova, moraju se opet sastati. No nesuglasice nisu nestale. Tako broj povjerenika i ponovno uravnoteženje glasova i dalje suprotstavljaju velike i male zemlje, a ove se zadnje plaše da će izgubiti utjecaj. A riječ je upravo o tomu: utvrditi gornju granicu za broj povjerenika (u ovom času, jedan za svaku zemlju, dva za pet 'velikih' zemalja kao što su Njemačka, Francuska, Italija, Velika Britanija i Italija) i preraspodijeliti glasove u Ministarskom vijeću kako bi se osiguralo bolje poštovanje demografske ravnoteže, znači povećati utjecaj velikih koji su sada nedovoljno zastupljeni. Odatle i zahtjev 'malenih' da zadrže 'svog' predstavnika u Bruxellesu i njihova suzdržanost prema ponovnom uravnoteženju koje bi ih odgurnulo u stranu. Nije daleko strah od 'direktorija' velikih. Kada je riječ o proširivanju kvalificirane većine glasova, svatko ističe svoje interese, što ne dopušta da se postigne bilo kakav napredak: 'Treba reći da smo naišli na zapreku u svezi s jednoglasnim odlučivanjem, budući da se već o dvije trećine tema odlučuje kvalificiranom većinom', ispričava se jedan diplomat. Među onima koji se nipošto ne žele odreći svog prava na veto, najuporniji su London, Kopenhagen, Stockholm, Madrid i Lisabon. Kada je riječ o 'pojačanoj suradnji', ona obećava lijepa sučeljavanja. Na uporno traženje iz Bruxellesa, petnaestorica su napokon pristala da tu točku uvrste u pregovore: zamisao je da se uklone suviše brojne zapreke koje postavlja ugovor iz Amsterdama - ustvari, svaka zemlja ima pravo veta - kako bi se potaknulo stvaranje čvrste jezgre. Zbog toga su uostalom Velika Britanija, Danska i Švedska uporne u svom odbijanju. Pošto je stala uz bok euroskeptičara, Španjolska je popustila pred uvjeravanjem Pariza. 'Španjolci se nisu htjeli izložiti opasnosti da budu izvan čvrste jezgre', tumači visoki francuski dužnosnik. Finska je nedavno također izjavila da će pristati na ublažavanje zahtjeva za pojačanu suradnju. 'Te su zemlje jako dobro shvatile da je bolje da ne budu izvan ugovora. Tako će paziti što se događa', kaže francuski diplomat. Moguće su promjene, što je jedina nada da će se u Nici postići ambiciozan sporazum: tako su Njemačka i Francuska uskladile svoja stajališta na susretu na vrhu u Mayenceu 9. lipnja. I druge bi zemlje morale načiniti korake: tako se Nizozemska, koja želi pokazati da je 'najmanja među velikima', zauzima za ponovno uravnoteženje većih razmjera. Ili Danska i Švedska, velike zagovarateljice proširenja, također će morati činiti ustupke, osim ako ne žele da se na njih prebaci odgovornost zbog odgode prvih ulazaka istočnih zemalja. Na koncu, samo Velika Britanija, vjerna samoj sebi, čini se spremna da onemogući svaki napredak u integraciji. Kada je riječ o Austriji, može li ona prihvatiti ugovor koji umanjuje njezin utjecaj dok su sankcije prema njoj još na snazi zbog saveza vlade s krajnjom desnicom?", iz Feire izvješćuje Jean Quatremer.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙