BBC-STANJE NA HTV-U-15-6

BRITANSKI RADIO - BBC 15. VI. 2000. Preustroj HTV-a "Direktor HTV-a Mirko Galić rekao je danas Zastupničkom domu Sabora da promjena HRT-a u javnu televiziju zahtijeva radikalne promjene u načinu poslovanja. HRT napušta svoju monopolističku poziciju i priprema se suočiti sa žestokom tržišnom konkurencijom, rekao je Galić zastupnicima, naglašavajući da je HRT nezgrapna i skupa kuća, te da njezin program nadilazi hrvatske potrebe. Financijska situacija je nepodnošljiva, pa su već učinjeni prvi koraci za smanjenje troškova, od smanjenja plaća do ukidanja menađerskih povlastica, rekao je Galić, dodajući kako je za promjene na HRT-u potrebna financijska stabilnost. U tom je svjetlu naša novinarka Snježana Kobešćak pokušala sagledati televizijsku sliku u Hrvatskoj i ove njezinih saznanja: 'Za života Franje Tuđmana HTV su kritizirali da nije ništa drugo osim propagandnog sredstva politike pokojnog hrvatskog predsjednika. Sada u Zagrebu stoluje demokratska vlast, a od hrvatske televizije očekuje se da se iz državne preustroji u javnu ustanovu. No, to ne može ići brzo jer se prvo moraju izglasati zakoni koji će tu preobrazbu definirati, a koliko vlada s tim može žuriti pitanje je jer je problem televizije samo jedan u nizu onih koje treba rješavati. Na nedavno izvješće međunarodnih medijskih organizacija, BBC-a i Avex Promedia o lošem poslovanju, te neprofesionalnom ponašanju na hrvatskoj nacionalnoj televiziji i radiju, a koje je naručila sama vlada, iako je pobudilo veliku pažnju u javnosti, vodstvo televizije dosad nije reagiralo. Damir Matković, pomoćnik direktora HRT-a za javni radio i televiziju, kaže kako je vodstvo većine uočenih problema u izvještaju stranih stručnjaka već bilo svjesno: 'Nažalost, činjenica je, i to nije nikakva tajna, da je zapravo ovoga trenutka glavna djelatnost HRT-a isplaćivanje plaća. Jer, od ukupnog novca koji uđe u ovu kuću negdje gotovo 60 posto se troši na plaće. Prema tome, to je apsurd. A za program se troši 30 posto. Trebalo bi biti obratno'. Državna revizija otkrila je, pak, da je HTV tijekom '98. imao gubitak od 149 milijuna kuna, a '99. više od 120. Na državnoj televiziji zaposleno je 3000 ljudi, a u izvještaju međunarodnih medijskih organizacija ocjenjuje se da bi ih najmanje 30 posto trebalo otpustiti. Iako je nedavno na televiziji imenovano novo vodstvo, strani promatrači vjeruju da HTV-u nedostaju ljudi spremni provesti oštre rezove, koji će disciplinirano voditi njezine financije. Iako se ozbiljne strukturne promjene ne mogu dogoditi preko noći, očekivale su se brže promjene u informativnom programu. Strani stručnjaci kritiziraju novinare HTV-a da i dalje rade u prevelikoj sprezi s vladom te da ne ulažu dovoljno truda kako bi djelovali kao glas javnosti, kojoj vlasti trebaju odgovarati za svoja djela. Damir Matković odgovara: 'Problem je prezentacija vijesti, oblikovanje programa. Nažalost, mi ćemo sada plaćati cijenu negativne kadrovske selekcije'. I dok se očekuje novi zakon da državnu pretvori u javnu televiziju pojavila se konkurencija koja i bez zakona tjera HTV da se trgne iz svoje uspavanosti. Mala produkcijska organizacija koja proizvodi vijesti za CCN, mrežu u koju se povezalo 8 hrvatskih lokalnih televizijskih stanica unatoč ogormnoj konkurenciji koju ima u velikom dnevniku nacionalne televizije uspjela je svojim vijestima privući pažnju. No, te su vijesti ograničene financijski jer ovise pomoći jedne strane nevladine organizacije. U kakvim uvjetima radi najboilje opisuje Zinka Bardić, glavna urednica informativnog programa CCN-a, kada govori o tome kako su njeni novinari pratili primanje Hrvatske u Partnerstvo za mir u Firenci, kad im je bilo preskupo platiti 15 000 maraka talijanskoj nacionalnoj televiziji za vezu kojom bi poslali prilog iz Firence: 'Naša ekipa je išla tamo. U pola jedanaest, jedanaest, kad je sve bilo gotvo, naprosto je išla papučica na gas i do pola šest su oni bili u Zagrebu i prilog je montiran ovdje'. Naravno, vijesti CCN-a, čiji je godišnji budžet isti kao tjedni budžet HTV-ova dnevnika, ne mogu biti ozbiljna konkurencija postojećoj nacionalnoj televiziji. Za to će trebati više novca i ustupanje frekvencije na nacionalnoj razini. Prijedlogom novoga zakona o HRT-u predlaže se privatizacija trećeg televizijskog programa, što bi trebala biti prilika širem gledateljstvu da dobije još jedan izvor informacija osim onog s Hrvatske televizije, a isto tako i samoj Hrvatskoj televiziji da dobije dostojnog konkurenta koji će je poticati da svojim pretplatnicima ponudi kvalitetniji program". (BBC)