ZAGREB, 25. svibnja (Hina) - Tvrtke iz državnog portfelja treba što prije privatizirati, jer je stanje, posebice u društvima u kojima država ima većinsko vlasništvo poražavajuće. Različitim mjerama treba dati šansu onima koji mogu
opstati na tržištu, a briga Vlade je i da određenim mjerama traži rješenja za 40.000 radnika koji rade u državnim poduzećima za koja je teško reći da imaju perspektivu, istaknuo je danas predsjednik Vlade Ivica Račan na novinarskom predstavljanju analize državnog portfelja.
ZAGREB, 25. svibnja (Hina) - Tvrtke iz državnog portfelja treba što
prije privatizirati, jer je stanje, posebice u društvima u kojima
država ima većinsko vlasništvo poražavajuće. Različitim mjerama
treba dati šansu onima koji mogu opstati na tržištu, a briga Vlade
je i da određenim mjerama traži rješenja za 40.000 radnika koji rade
u državnim poduzećima za koja je teško reći da imaju perspektivu,
istaknuo je danas predsjednik Vlade Ivica Račan na novinarskom
predstavljanju analize državnog portfelja.#L#
Analiza se odnosi na 1.850 tvrtki u kojima država ima manjinski ili
većinski udjel. Ukupni temeljni kapital državnog portfelja
procjenjuje se na 30 milijardi kuna, a analiza pokazuje da je
njegova tržišna vrijednost tek 19 posto tog iznosa, odnosno 5,8
milijardi kuna.
Analizom su obuhvaćene tvrtke iz portfelja Hrvatskog fonda za
privatizaciju (HFP), Državne agencije za sanaciju banaka i
osiguranje štednjih uloga (DAB) te Hrvatskog zavoda za mirovinsko
osiguranje (HZMO). U nju pak nije uključen portfelj države u
osiguravajućim društvima, bankama i javnim poduzećima.
O konkretnim mjerama za bržu privatizaciju dijela državnog
portfelja Vlada će danas, kako je najavljeno, raspravljati na
zatvorenom dijelu sjednice. Neke je poteze na prezentaciji najavio
i potpredsjednik Vlade Slavko Linić. Tako bi se privatizacija
portfelja u kojem država ima do 25 posto udjela obavila što prije i
to na burzama po realnim tržišnim vrijednostima. Za većinu tvtki,
kaže Linić, u idućih godinu dana treba pronaći nove vlasnike.
Za portfelj u kojem država ima od 25 do 50 posto udjela, treba u
potpunosti raščistiti odnose i vidjeti stanje, a HFP bi trebao
predložiti rješenja i borbu za svako poduzeće koje ima šansu.
Linić je najavio i spremnost Vlade da u pojedinim slučajevima, ako
treba, država svoj portfelj prepusti radnicima. Tvrtke pak koje
nose dividendu, bile bi usmjerene jačanju mirovinskog fonda.
Prema podatcima, od ukupno 1.850 tvrtki, u kojima je zaposleno više
od 238 tisuća radnika, država u njih 974 (sa 147.783 zaposlena) ima
do 25 posto udjela. Između 25 i 50 posto država je vlasnik u 448
tvrtki (sa 46.850 zaposlenih), dok je u njih 428, sa 44.155 radnika,
većinski vlasnik.
Za Račana je šokantan podatak da su poduzeća u državnom portfelju u
prošloj godini dnevno ostvarivala dva milijuna njemačkih maraka
gubitaka. Podatci govore o prošlogodišnjem ukupnom gubitku od 6,2
milijarde kuna, te upola manjoj dobiti (3,1 milijarda kuna).
Posebno "turobna" i katastrofalna premijeru je situacija u
većinski državnim poduzećima, gdje je ukupni gubitak prošle godine
iznosio oko dvije milijarde kuna, dok je dobit bila tek 86 milijuna
kuna. Tamo gdje je država manjinski vlasnik, odnosno u društvima
koja su više privatizirana, situacija je puno bolja, kazao je.
Po ovomjesečnim podatcima, veći dio tvrtki u većinskom vlasništvu
države je insolventan. Od tvrtki u kojima država ima iznad 50 posto
udjela njih 298 je insolventno (130 solventno), od tvrtki u kojima
ima 25 do 50 posto vlasništva 235 ih je bilo insolventno (213
solventno). Podatci su najpovoljniji za tvrtke u kojima je država
manjinski vlasnik - njih 639 je bilo solventno, a upola manje, 335
insolventno. U tvrtkama koje su insolventne duže od godinu dana
radi 40.028 radnika, od čega je u većinski državnim tvrtkama gotovo
polovica, 19.619 radnika.
Podatci analize za premijera Račana su i razlog za neke oštre
poteze, jer se, kaže, svako oklijevanje sada skupo plaća.
Različitim mjerama, među kojima je i stečaj s preustrojem, treba
dati šansu onima koji mogu opstati na tržištu.
Potpredsjednik Linić najavio je i traženje odgovornosti uprava i
nadzornih odbora tvrtki u većinskom vlasništvu države koje imaju
velike gubitke, prezadužene su i zrele za stečaj.
Analiza pokazuje da od 1.850 društava njih 613 imaju koeficijent
zaduženosti (odnos ukupnih obveza na ukupnu aktivu) veći od 0,5. To
je zakonski razlog za pokretanje stečajnog postupka. Koeficijent
veći od 1, odnosno zaduženost preko vrijednosti temeljnog kapitala
ima 78 tvrtki koje nemaju nikakvih šansi za opstanak, rekao je
predsjednik HFP-a Hrvoje Vojković, koji je i vodio prezentaciju.
Temeljni kapital svih 1.850 društava iznosi 83 milijarde kuna, od
čega se na ostale vlasnike odnosi 62 posto, ili 51,5 milijardi kuna.
Ostalih 30-ak milijardi kuna je državni portfelj, u koji je
uključeno i oko 13,3 milijarde kuna rezervacija za različite obveze
- javne radove, obnovu, invalide, bivše vlasnike, itd.
(Hina) db/bn ds