BBC 14. VI. HRVATSKI NEZAVISNI MEDIJI

BRITANSKI RADIO - BBC 14. VI. 2000. Počela je javna rasprava o prijedlogu novoga zakona o Hrvatskoj radioteleviziji, koji bi trebao pružiti temelj za reforme stanja u elektronskim medijima. Iako su od siječanjskih izbora ti mediji slobodniji, njihov je razvoj na mnogo načina još ograničen. U prvom od tri priloga posvećenih toj temi, a koje ćemo emitirati do kraja tjedna, Snježana Kobeščak istražuje koliko su neovisne hrvatske radio i televizijske postaje zapravo još ovisne o pomoći izvana. Vijesti hrvatskim eterom danas kruže slobodnije, ali publika je daleko od uživanja u obilju raznovrsne ponude televizijskih i radijskih programa. Za starog HDZ-ova režima mnoge su neovisne radiopostaje morale tražiti pomoć od stranih diplomatskih predstavništava ili nevladinih udruga. Tada su se često žalili da se na njih vrši politički pritisak financijskim i sudskim tužbama. Toga sada nema, ali, kažu u američkom veleposlanstvu u Zagrebu, neovisni mediji još im se obraćaju za pomoć. Alain Dokal savjetnik je za odnose s javnošću: = Razlika je da su sada problemi gospodarski, kao i u ostatku zemlje, i tu je ozbiljna kriza, i to dotiče medije baš kao i bankarski sustav ili bilo koji drugi u ovoj zemlji. Dolaze k nama jer su u novčanom škripcu i imaju problema s dobivanjem novca od tvrtke koje reklamiraju, ili uopće ne zarađuju dovoljno reklamama, kaže predstavnik američkoga veleposlanstva. Urednik informativnog programa jedne od najpopularnijih zagrebačkih radiostanica, Radija 101, Željko Matić govori koliko se dobro od reklama, u zemlji u kojoj više nitko nema novaca, može živjeti: = Postoji strahovito velik interes za reklamama i nama je program opterećen reklamama. Međutim, mi dijelimo sudbinu kompletnog hrvatskog gospodarstva. Ljudi se reklamiraju, a zaborave platiti ili se nađu u financijskim teškoćama, pa smo onda prisiljeni to kompenzirati za šećer, ulje ili tako što, tako da zapravo jako, jako teško proživljavamo. Strana pomoć uzdržava i mrežu u koju se povezalo osam lokalnih televizijskih postaja koje zajedno pokrivaju oko 60 posto zemlje. Svake večeri u sedam sati one emitiraju svoje vijesti koje su zamišljene kao alternativa središnjem dnevniku HTV-a. Te vijesti financira američka nevladina korporacija Arex promedia, koja promiče demokratizaciju medija u svijetu. Predstavnici Arexa ističu kako novac od njih neće dolaziti vječno, a i nitko tko je glasovao za promjene u Hrvatskoj ne očekuje da radio i tv-stanice koje proizvode kvalitetan informativni program žive na dobrovoljnim prilozima nevladinih udruga. Trenutačno, što se tiče elektroničnih medija u Hrvatskoj, stanje je gotovo zamrznuto. Prije jeseni se ne očekuje novi zakon o HRT-u i telekomunikacijama, koji bi trebali ukloniti odredbe koje su dosad kočile razvoj medija. Alain Dokal ističe najvažnije točke koje bi Zakon trebao regulirati: = Jedna od stvari koje su vrlo važne je da barem treći kanal bude privatiziran. Bitna je stvar da se Zakonom omogući privatnim stanicama da se koriste postojećim sustavom odašiljača. Isto tako treba zakonski omogućiti svima da mogu zarađivati od reklama, ocijenio je u američkom veleposlanstvu. Hrvatska radiotelevizija uz tv-pretplatu jedina ima relativno siguran prihod od reklama jer se njezinim uslugama služe velike svjetske korporacije koje plaćaju godinu dana unaprijed. U Britaniji, primjerice, BBC kao javna kuća koja isto tako živi od pretplate, ne smije uopće emitirati reklame. Normalno je da se u zemlju privuku investitori ako se želi razvijati elektroničke medije, a novi zakon trebao bi osigurati osnovne uvjete za to. Pojavom konkurencije toliko osporavana kvaliteta programa sama bi se podigla. (BBC)