OPATIJA, 13. lipnja (Hina) - Mediji su danas važni za znanost, jer je znanost univerzalna, pa u skladu s unutrašnjim kriterijima znanosti mora proći eksperimentalnu verifikaciju te provjeru javnog mnijenja. Mišljenje je to dr.
Tomislava Petkovića, profesora Fakulteta elektrotehnike i računarstva zagrebačkog Sveučilišta, koji je na opatijskom skupu "Znanost i mediji" danas govorio o važnosti medija na primjeru velikih eksperimenata u fizici.
OPATIJA, 13. lipnja (Hina) - Mediji su danas važni za znanost, jer
je znanost univerzalna, pa u skladu s unutrašnjim kriterijima
znanosti mora proći eksperimentalnu verifikaciju te provjeru
javnog mnijenja. Mišljenje je to dr. Tomislava Petkovića,
profesora Fakulteta elektrotehnike i računarstva zagrebačkog
Sveučilišta, koji je na opatijskom skupu "Znanost i mediji" danas
govorio o važnosti medija na primjeru velikih eksperimenata u
fizici. #L#
Prepoznavanju putova koji bi poboljšali odnos znanosti i medija,
tj. znanstvenika i novinara, zadaća je skupa "Znanost i mediji",
koji se u Opatiji održava od 11. do 14. lipnja, u suorganizaciji
Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske,
Britanskog Savjeta za kulturne veze Zagreb i Međunarodnog centra za
edukaciju novinara - ICEJ.
Po dr. Petkoviću, novinar, pisac ili teoretičar medija, tj.
komunikator, trebao bi danas u svjetlu primjene u informatičkom
horizontu uvažavati nekoliko metodoloških pravila. Ta pravila su
točnost, autonomnost, neovisnost i otvorenost novinara prema svim
temama znanosti bez ikakve barijere.
Pritom, drži Petković, vrijede i dvije zakonitosti, od kojih je
prva da je zadaća dobrog znanstvenog novinara lakša, ako je
znanstveno otkriće pripada tzv. velikim otkrićima, kad je i javni
utjecaj proporcionalan važnosti otkrića. Petković, pak, ističe, da
novinar treba biti puno suptilniji kad se radi o manjim znanstvenim
projektima koji nemaju izravni kontakt s javnošću i kad je novinaru
teže obraditi prikupljene podatke.
Može li znanstvenik biti političar, ili je za znanstvenika bolje da
je depolitiziran, pitanje je, koje je tematizirao dr. Ante Simonić,
prof. riječkog Medicinskog fakulteta. Za Simonića je važna
mogućnost izbora, ali pritom ističe, da pojedinci, a i javnost ne
znaju dosta o posljedicama nebavljenja politikom. Zadaću
znanstvenog novinara Simonić nalazi zahtjevnom, što po njegovu
mišljenju, dobro iskazuje i misao filozofa Schopenhauera da "ništa
nije teže, nego duboke misli izraziti da ih svatko može
razumjeti".
O mogućnostima i načinima kako "mala" sredina može ući u "veliku"
znanost, govorio je dr. Stipe Jonjić, na primjeru znanstvenika s
Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Za Jonjića najvažniji
"proizvod" jednog znanstvenika su uspješni pojedinci -
znanstvenici. Uspjehom drži ako jedan znanstvenik uspije
"odgojiti" jednu generaciju mladih znanstvenika. Pritom Jonjić
ocjenjuje da mediji mogu biti važan posrednik i pomoć u
senzibiliziranju javnosti i društva za znanstvene projekte.
Vjerodostojnost nasuprot senzacionalizmu, odnosno kojim putem
prema široj i vjernijoj publici - tema je o kojoj je govorio dr.
Zdravko Lacković, profesor farmakologije na Medicinskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu. Lacković upozorava da je u izvješćivanju o
lijekovima potrebno veliko znanje, što pak uključuje i veliku
odgovornost novinara i znanstvenika.
(Hina) ip mć