GB-HR-YU-E-IZVJEŠĆA-Politika-Gospodarstvo/poslovanje/financije BBC-PREGLED TISKA-12-6 BRITANSKI RADIO - BBC 12. VI. 2000. Pregled tiska Listovi se, među ostalim, bave implikacijama američkoga plana o uspostavi strateškog štita za
obranu od projektila, kojemu se protivi Rusija, i situacijom u Siriji nakon smrti predsjednika Hafeza el Asada. No, danas nakon razmjernog zatišja u posljednje vrijeme, pojavljuje se i više napisa o situaciji na području bivše Jugoslavije. Tako 'The Financial Times' objavljuje komentar, najvećim dijelom posvećen Hrvatskoj. Kolumnist Quentin Peel najprije piše o Kosovu, pa kaže da se smirivanje situacije ondje pokazalo teškim koliko se i predviđalo, te da je rat na Kosovu zapravo učvrstio vlast Slobodana Miloševića, umjesto da je destabilizira. BiH, kaže dalje novinar, nije prava država već umjetna tvorevina koju drže vojnici NATO-a i golema pomoć. No, iz tog mraka izranja jedna sjajna vijest, a to je povratak demokracije u Hrvatskoj. 'Nova Hrvatska nije savršena', kaže Peel. 'Njezinu vladu čini šest stranaka u nelagodnoj i često neodlučnoj koaliciji, no to je najpozitivniji korak na Balkanu u proteklom desetljeću i dogodio se bez neke značajne pomoći Zapada. Ako sve krene dobro, demokratska vlast u Hrvatskoj mogla bi postati
BRITANSKI RADIO - BBC
12. VI. 2000.
Pregled tiska
Listovi se, među ostalim, bave implikacijama američkoga plana o
uspostavi strateškog štita za obranu od projektila, kojemu se
protivi Rusija, i situacijom u Siriji nakon smrti predsjednika
Hafeza el Asada. No, danas nakon razmjernog zatišja u posljednje
vrijeme, pojavljuje se i više napisa o situaciji na području bivše
Jugoslavije. Tako 'The Financial Times' objavljuje komentar,
najvećim dijelom posvećen Hrvatskoj.
Kolumnist Quentin Peel najprije piše o Kosovu, pa kaže da se
smirivanje situacije ondje pokazalo teškim koliko se i predviđalo,
te da je rat na Kosovu zapravo učvrstio vlast Slobodana Miloševića,
umjesto da je destabilizira. BiH, kaže dalje novinar, nije prava
država već umjetna tvorevina koju drže vojnici NATO-a i golema
pomoć. No, iz tog mraka izranja jedna sjajna vijest, a to je
povratak demokracije u Hrvatskoj. 'Nova Hrvatska nije savršena',
kaže Peel. 'Njezinu vladu čini šest stranaka u nelagodnoj i često
neodlučnoj koaliciji, no to je najpozitivniji korak na Balkanu u
proteklom desetljeću i dogodio se bez neke značajne pomoći Zapada.
Ako sve krene dobro, demokratska vlast u Hrvatskoj mogla bi postati
sjajan primjer za ostatak regije. No, to je veliko pitanje', kaže
dalje novinar. 'Takav razvoj zahtijeva golem napor i nove vlasti u
Hrvatskoj i vanjskog svijeta, prije svega EU-a. To ipak vrijedi
pokušati jer je međunarodna zajednica ostala bez ideja o tome kako
da promiče mir i demokraciju drugdje na Balkanu'. Autor zatim
opisuje situaciju u Zagrebu za koju kaže da je mješavina
zabrinutosti i euforije, jer postoji golem jaz između radosti zbog
povratka u međunarodnu zajednicu i straha od propalog
gospodarstva. Peel kaže kako je nužno da nakon vanjskopolitičkih
uspjeha, Hrvatska sad dobije priliku za gospodarski oporavak, a to
je nemoguće bez brze pomoći izvana, jer nezaposlenost i dalje
raste, pola poduzeća nije likvidno, a proizvodnja stoji.
Međunarodna zajednica obećala je više od dvije milijarde dolara
zemljama Pakta o stabilnosti na Balkanu, ali je malo toga stiglo na
teren. Za ovu godinu proračun EU predviđa za Hrvatsku samo oko 17
milijuna dolara, jer nitko nije očekivao da će se ondje tako brzo
promijeniti vlast. Peel kaže da bi Unija trebala ubrzati pomoć
Hrvatskoj, ali da bi vlada u Zagrebu trebala donijeti vjerodostojan
plan za obnovu gospodarstva, suzbijanje korupcije, zatvaranje
propalih poduzeća i promicanje malih poduzetnika. Ako obje strane
ne budu djelovale brzo, postoji opasnost da će propasti najbolja
prilika u deset godina za učvršćivanje stabilnosti u bitnom dijelu
Balkana. 'To je svakako vrjednije nego bacanje milijarda u još
jedan beskorisni sukob poput onoga na Kosovu, zaključuje Quentin
Peel u 'The Financal Timesu'.
Nekoliko listova piše o mjesnim izborima u Crnoj Gori. 'The
Independent' među ostalim javlja da politički saveznici Slobodana
Miloševića optužuju EU i SAD da su uložile 40 milijuna maraka u
kupnju glasova za stranku crnogorskog predsjednika Mila
Đukanovića. Od međunarodne pomoći vlada u Podgorici uspjela je
bitno povećati plaće državnim službenicima. Zato službeni
jugoslavenski mediji optužuju Đukanovića da je lakej Zapada,
zaključuje list.
'The Guardian' tome dodaje da se izbori smatraju ključnim testom
javnog mišljenja u jedinoj bivšoj jugoslavenskoj republici koja je
još ostala sa Srbijom. Pristaše Miloševića tvrde da su izbori
namješteni i upozoravaju da ako njihove stranke izgube neće
prihvatiti ishod izbora prekriženih ruku, zaključuje 'The
Guardian'.
Isti list otkriva adresu bivšeg zapovjednika vojske bosanskih
Srba, generala Ratka Mladića u Beogradu, za kojega kaže da živi u
vili u ulici Blagoja Parovića 119 na Banovom brdu, u četvrti
podignutoj potkraj 80-ih godina u kojoj su trebali živjeti
diplomati. Urota šutnjom vlada susjedstvom jer nije ni u čijem
interesu da razglasuje kako ondje živi Mladić. Steže se omča oko
optuženika za ratne zločine, ali Mladić će vjerojatno ostati na
sigurnom dok je na vlasti predsjednik Milošević, zaključuje list.
I na kraju, 'The Daily Telegraph' piše o sukobima frakcija OVK koje
se bore za novac i vlast, služeći se krijumčarenjem, korupcijom,
ucjenama i ubojstvima. List kaže da se običnim Albancima sve više
gadi mafijaško ponašanje njihovih osloboditelja, pa stoga postaje
sve popularnija Demokratska liga Kosova Ibrahima Rugove. Da bi
ojačao svoj položaj, glavni albanski gerilski vođa Hashim Taqi
raspiruje strah od Srba, a mnogi smatraju da je njegova radikalna
retorika potaknula nedavne napadaje na srpske civile.
(BBC)