FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

BBC-PREGLED TISKA-12-6

GB-HR-YU-E-IZVJEŠĆA-Politika-Gospodarstvo/poslovanje/financije BBC-PREGLED TISKA-12-6 BRITANSKI RADIO - BBC 12. VI. 2000. Pregled tiska Listovi se, među ostalim, bave implikacijama američkoga plana o uspostavi strateškog štita za obranu od projektila, kojemu se protivi Rusija, i situacijom u Siriji nakon smrti predsjednika Hafeza el Asada. No, danas nakon razmjernog zatišja u posljednje vrijeme, pojavljuje se i više napisa o situaciji na području bivše Jugoslavije. Tako 'The Financial Times' objavljuje komentar, najvećim dijelom posvećen Hrvatskoj. Kolumnist Quentin Peel najprije piše o Kosovu, pa kaže da se smirivanje situacije ondje pokazalo teškim koliko se i predviđalo, te da je rat na Kosovu zapravo učvrstio vlast Slobodana Miloševića, umjesto da je destabilizira. BiH, kaže dalje novinar, nije prava država već umjetna tvorevina koju drže vojnici NATO-a i golema pomoć. No, iz tog mraka izranja jedna sjajna vijest, a to je povratak demokracije u Hrvatskoj. 'Nova Hrvatska nije savršena', kaže Peel. 'Njezinu vladu čini šest stranaka u nelagodnoj i često neodlučnoj koaliciji, no to je najpozitivniji korak na Balkanu u proteklom desetljeću i dogodio se bez neke značajne pomoći Zapada. Ako sve krene dobro, demokratska vlast u Hrvatskoj mogla bi postati
BRITANSKI RADIO - BBC 12. VI. 2000. Pregled tiska Listovi se, među ostalim, bave implikacijama američkoga plana o uspostavi strateškog štita za obranu od projektila, kojemu se protivi Rusija, i situacijom u Siriji nakon smrti predsjednika Hafeza el Asada. No, danas nakon razmjernog zatišja u posljednje vrijeme, pojavljuje se i više napisa o situaciji na području bivše Jugoslavije. Tako 'The Financial Times' objavljuje komentar, najvećim dijelom posvećen Hrvatskoj. Kolumnist Quentin Peel najprije piše o Kosovu, pa kaže da se smirivanje situacije ondje pokazalo teškim koliko se i predviđalo, te da je rat na Kosovu zapravo učvrstio vlast Slobodana Miloševića, umjesto da je destabilizira. BiH, kaže dalje novinar, nije prava država već umjetna tvorevina koju drže vojnici NATO-a i golema pomoć. No, iz tog mraka izranja jedna sjajna vijest, a to je povratak demokracije u Hrvatskoj. 'Nova Hrvatska nije savršena', kaže Peel. 'Njezinu vladu čini šest stranaka u nelagodnoj i često neodlučnoj koaliciji, no to je najpozitivniji korak na Balkanu u proteklom desetljeću i dogodio se bez neke značajne pomoći Zapada. Ako sve krene dobro, demokratska vlast u Hrvatskoj mogla bi postati sjajan primjer za ostatak regije. No, to je veliko pitanje', kaže dalje novinar. 'Takav razvoj zahtijeva golem napor i nove vlasti u Hrvatskoj i vanjskog svijeta, prije svega EU-a. To ipak vrijedi pokušati jer je međunarodna zajednica ostala bez ideja o tome kako da promiče mir i demokraciju drugdje na Balkanu'. Autor zatim opisuje situaciju u Zagrebu za koju kaže da je mješavina zabrinutosti i euforije, jer postoji golem jaz između radosti zbog povratka u međunarodnu zajednicu i straha od propalog gospodarstva. Peel kaže kako je nužno da nakon vanjskopolitičkih uspjeha, Hrvatska sad dobije priliku za gospodarski oporavak, a to je nemoguće bez brze pomoći izvana, jer nezaposlenost i dalje raste, pola poduzeća nije likvidno, a proizvodnja stoji. Međunarodna zajednica obećala je više od dvije milijarde dolara zemljama Pakta o stabilnosti na Balkanu, ali je malo toga stiglo na teren. Za ovu godinu proračun EU predviđa za Hrvatsku samo oko 17 milijuna dolara, jer nitko nije očekivao da će se ondje tako brzo promijeniti vlast. Peel kaže da bi Unija trebala ubrzati pomoć Hrvatskoj, ali da bi vlada u Zagrebu trebala donijeti vjerodostojan plan za obnovu gospodarstva, suzbijanje korupcije, zatvaranje propalih poduzeća i promicanje malih poduzetnika. Ako obje strane ne budu djelovale brzo, postoji opasnost da će propasti najbolja prilika u deset godina za učvršćivanje stabilnosti u bitnom dijelu Balkana. 'To je svakako vrjednije nego bacanje milijarda u još jedan beskorisni sukob poput onoga na Kosovu, zaključuje Quentin Peel u 'The Financal Timesu'. Nekoliko listova piše o mjesnim izborima u Crnoj Gori. 'The Independent' među ostalim javlja da politički saveznici Slobodana Miloševića optužuju EU i SAD da su uložile 40 milijuna maraka u kupnju glasova za stranku crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića. Od međunarodne pomoći vlada u Podgorici uspjela je bitno povećati plaće državnim službenicima. Zato službeni jugoslavenski mediji optužuju Đukanovića da je lakej Zapada, zaključuje list. 'The Guardian' tome dodaje da se izbori smatraju ključnim testom javnog mišljenja u jedinoj bivšoj jugoslavenskoj republici koja je još ostala sa Srbijom. Pristaše Miloševića tvrde da su izbori namješteni i upozoravaju da ako njihove stranke izgube neće prihvatiti ishod izbora prekriženih ruku, zaključuje 'The Guardian'. Isti list otkriva adresu bivšeg zapovjednika vojske bosanskih Srba, generala Ratka Mladića u Beogradu, za kojega kaže da živi u vili u ulici Blagoja Parovića 119 na Banovom brdu, u četvrti podignutoj potkraj 80-ih godina u kojoj su trebali živjeti diplomati. Urota šutnjom vlada susjedstvom jer nije ni u čijem interesu da razglasuje kako ondje živi Mladić. Steže se omča oko optuženika za ratne zločine, ali Mladić će vjerojatno ostati na sigurnom dok je na vlasti predsjednik Milošević, zaključuje list. I na kraju, 'The Daily Telegraph' piše o sukobima frakcija OVK koje se bore za novac i vlast, služeći se krijumčarenjem, korupcijom, ucjenama i ubojstvima. List kaže da se običnim Albancima sve više gadi mafijaško ponašanje njihovih osloboditelja, pa stoga postaje sve popularnija Demokratska liga Kosova Ibrahima Rugove. Da bi ojačao svoj položaj, glavni albanski gerilski vođa Hashim Taqi raspiruje strah od Srba, a mnogi smatraju da je njegova radikalna retorika potaknula nedavne napadaje na srpske civile. (BBC)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙