VOA 2. VI. IZVJEŠĆE HELSINŠKOG ODBORA O LJUDSKIM PRAVIMA

GLAS AMERIKE - VOA 2. VI. 2000. Međunarodni Helsinškog odbora: godišnje izvješće o stanju ljudskih prava. Prilog Ivane Kuhar. Međunarodni Helsinški odbor - utjecajna organizacija koja se bavi zaštitom i promidžbom ljudskih prava izdala je jučer svoje godišnje izvješće. Izvješćem su obuhvaćena kršenja ljudskih prava u 44 Države tijekom 1999. godine. Podnaslov izvješća je rječit: '1999. - godina brutalnosti.' Sažetak poglavlja o Hrvatskoj glasi ovako: Tijekom 1999. godine političko je nasilje zabilježilo značajan rast. Nesnošljivost prema manjinama i kritičarima Vlade, verbalno i fizičko nasilje, uz znakovito tolerantan stav Vlade prema počiniteljima nasilja, jasno je oslikavala nedostatak političke volje među najvišim državnim dužnosnicima da se uhvate ukoštac sa strahovima i nesigurnošću u hrvatskome društvu. Od smrti predsjednika Tuđmana koji je izravno ili neizravno kontrolirao većinu područja hrvatskoga društva izgleda da je stiglo novo razdoblje u Hrvatsku. Hrvatsko je biračko tijelo na parlamentarnim izborima u siječnju 2000. reklo jasno 'ne' Hrvatskoj demokratskoj zajednici - stoji u sažetku izvješća. Ispitivanja provedena od strane Helsinškog odbora pokazala su da su HDZ i njezini predstavnici tijekom 1999. godine imali dominantan položaj u tiskovnim i elektronskim medijima. Analiza je pokazala da je Hrvatska televizija tijekom godine bila ovisna o vladajućoj stranci i da mediji nisu pokazivali zanimanje za rad nevladinih udruga s iznimkom Katoličke crkve. Hrvatska je televizija iskoristila priliku da povodom smrti predsjednika Tuđmana potakne nacionalističke osjećaje i tako utječe na potencijalne glasače za Hrvatsku demokratsku zajednicu. U ovom se kontekstu izdvaja film Jakova Sedlara 'Četverored', kojim se za stradanja Hrvata u Bleiburgu okrivljuje sadašnja Socijaldemokratska partija, tada najjača oporbena hrvatska stranka. Također se navodi emitiranje - kako stoji u izvješću 'prijeporne' dokumentarne serije Hrvatska u XX. stoljeću, u kojoj su se ponovno čule jednostrane kritike na račun najjače oporbene stranke. Tijekom 1999. korištena su sva dostupna sredstva u svrhu kontrole neovisnih medija - stoji u izvješću međunarodnoga Helsinškog odbora. Broj sudskih slučajeva protiv novinara i izdavača popeo se iznad tisuće, dok su mnogi novinari uhođeni, na njih je vršen politički i financijski pritisak, a zabilježeno je i nekoliko fizičkih napada na novinare. U poglavlju 'Pravosudni sustav i njegova neovisnost', Helsinški odbor primjećuje da su zabilježene mnoge pritužbe na rad hrvatskih sudova, što se poglavito odnosi na dugačke sudske procedure. Pred hrvatskim se pravosudnim sustavom još nalazi oko milijun i 200 tisuća slučajeva koje valja riješiti - stoji u izvješću. Navodi se i primjer suđenja bivšem zapovjedniku koncentracijskog logora Jasenovac, Dinku Šakiću, uz ocjenu da je sudska procedura bila u okviru limitiranih okvira dopuštenih optužbom i da je izvedena na profesionalan i kompetentan način. Jedina bitna zamjerka upućena je uredu javnog tužitelja, koji je u tužbi preusko definirao Šakićeve kriminalne radnje - nalazi Helsinški odbor. U vezi s pravosuđem i izdržavanjem kazni, aktivisti ove organizacije nalaze da u hrvatskim zatvorima vladaju uglavnom zadovoljavajući uvjeti. Helsinški odbor zabrinut je postojanjem devet posebnih tajnih službi u Hrvatskoj, koje je Vlada mogla koristiti za discipliniranje i ušutkivanje kritičara. Sadašnji ministar unutarnjih poslova Šime Lučin objavio je da sigurnosni arhivi Republike Hrvatske sadrže oko 95 tisuća dosjea s informacijama o pojedincima. Tijekom 1999. Helsinški je odbor prikupio informacije o oko 500 novih slučaja kršenja ljudskih prava, što je znatan pad u odnosu na minule godine. Većina tih slučaja odnosi se na povratak izbjeglica, posebice na njihove stambene probleme. Većina povratnika bili su Hrvati, vraćajući se u istočnu Slavoniju. Srbima nije bio omogućen povratak u područje bivše krajine, odakle su otišli tijekom vojne operacije Oluja. Srbima često nije bio dopušten povratak, čak ni u slučajevima kada su njihove kuće bile prazne. Helsinški je odbor u ožujku prošle godine hrvatskoj Vladi bio poslao popis specifičnih slučajeva s tim u vezi, no odgovor nikada nije dobiven. Godine 1999. primjećen je i pad broja napada protiv nehrvatskog stanovništva, iako su u Lici i oko Senja zabilježeni slučajevi postavljanja mina. Što se tiče socijalnih i gospodarskih prava, primjećuje se da je privatizacija izvedena na nepravedan način, favorizirajući određene ljude koji su kupovali kompanije po niskim cijenama, koje su potom ubrzo bile otjerane u stečaj, zbog čega su mnogi radnici izgubili radno mjesto. Stoga je 1999. broj nezaposlenih osoba u Hrvatskoj narastao - stoji u izvješću međunarodnog Helsinškog odbora za tu godinu. (VOA)