US 12.6. NYT:US NASTOJE OSLABITI SUD

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 12. VI. 2000. SAD nastoje oslabiti Međunarodni kazneni sud "Izolirane među državama svijeta, Sjedinjene Države pripremaju se za ponedjeljak i ključnu konferenciju o Međunarodnom kaznenom sudu koji bi uskoro trebao biti utemeljen, i dalje tražeći promjene u njegovoj Povelji. SAD tvrde da pokušavaju zaštititi američke vojnike i dužnosnike od potpadanja pod njegovu nadležnost, ali sve ga članice EU i ostale članice NATO-a podupiru, poručujući SAD da valja izbjeći pokušaje ponovnog otvaranja rasprave o njegovu radu. Ne bude li pronađen kakav kompromis, jako važan korak u međunarodnom pravu bit će napravljen bez sudjelovanja Sjedinjenih Država, iako su Amerikanci među prvima zahtijevali utemeljenje sudova za čelnike poput Pola Pota i Sadama Huseina, ističu pravni stručnjaci. Clintonova vlada nije uspjela pridobiti odgovarajuću potporu Pentagona i senatora Jessea Helmsa, republikanca iz Sjeverne Karoline i predsjedatelja senatskog odbora za vanjskopolitičke odnose. Stoga američki dužnosnici priznaju da sada pokušavaju zaštititi vlastitu odstupnicu i izuzeti od nadležnosti suda zemlje koje neće potpisati Povelju o utemeljenju. Sud, utemeljen sporazumom iz Rima g. 1998. kao stalno tijelo koje bi trebalo suditi ratnim zločincima, možda će zaživjeti g. 2002., napominju pravni stručnjaci. Njegov djelokrug obuhvatit će genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. U Rimu je 120 država glasovalo za utemeljenje suda. SAD su bile među sedam država koje to nisu učinile - uključujući i Kinu i Irak. Tijekom protekle dvije godine više od 95 država potpisalo je statut o utemljenju suda, a 12 ih je ratificiralo taj dokument - pri čemu valja naglasiti da je početak rada suda uvjetovan prikupljanjem 60 ratifikacija. Prošloga petka Francuska je postala prvom stalnom članicom Vijeća sigurnosti koja je ratificirala spomenuti statut. Stručnjaci očekuju da će primjer Francuske slijediti brojne europske i ostale zemlje. William Pace, sazivač Koalicije za osnivanje Međunarodnoga kaznenog suda, krovne organizacije sačinjene od više od 1000 skupina aktivista za ljudska prava i nezavisnih pravnih organizacija, nazvao je potez Francuske 'jasnim signalom Sjedinjenim Državama da utjecajne države i saveznici i dalje napreduju u smjeru dovršenja procesa ratifikacije te da nisu spremne ponovno otvoriti raspravu o samom sporazumu'. Pace je izjavio da je novi američki pokušaj promjene pravila obilježen 'lošim timingom i neupućenošću'. Richard Dicker, savjetnik Human Rights Watcha, izjavio je da pravne stručnjake koji podupiru sud zbunjuje snažan otpor njegovu radu budući da on osigurava državama čiji su građani optuženi za zločine po međunarodnom pravu da im sude na vlastitim sudovima. Sjedinjene Države često su to i činile, izvodeći pred sud američke vojnike upletene u kriminalne aktivnosti. 'Zanimljivo bi bilo doznati zašto nastoje progurati svoj cilj pod svaku cijenu kako bi dobili nešto što im zapravo nije potrebno', istaknuo je Dicker u interviewu. 'Sporazum obuhvaća više nego dovoljno jamstava koja bi trebala suzbiti njihove bojazni', dodaje on. Države svijeta mogu potpisati sporazum o utemeljenju Međunarodnoga kaznenog suda do 31. prosinca ove godine i ratificirati ga kasnije. Nakon tog datuma morat će ga ratificirati prije no što mu budu mogle pristupiti. U nedavnom interviewu u ovom listu, američka ministrica vanjskih poslova Madeleine K. Albright nagovijestila je da SAD sigurno neće ove godine potpisati navedeni sporazum ne bude li promijenjen statut budućeg suda. Europski i ostali diplomati u SAD ističu da bi većina država željela pronaći neki način da uključi u sporazum i SAD jer bi inače sud bio osjetno oslabljen a njegova bi važnost bila umanjena bez američkog sudjelovanja. No, konferencija završava 30. lipnja i diplomati sumnjaju da ima dovoljno vremena ili fleksibilnosti u Washingtonu. Kritičari suda prigovaraju njegovu pravnom autoritetu koji neće biti utemeljen na prihvatljivoj ustavnoj osnovi. John Bolton, nekadašnji pomoćnik ministra vanjskih poslova Bushove vlade za međunarodne organizacije naziva utemeljenje suda 'prikrivenim početkom nagrizanja našeg konstitucionalizma' u svim granama američke uprave. 'Ovaj će sud biti osnovan. Nakon gotovo 50 godina praznih riječi i nemara privremeni sudovi za Jugoslaviju i Ruandu počeli su primjenjivati načelo osobne odgovornosti na pravim suđenjima nakon kojih pravi kriminalci odlaze u prave zatvore. Međunarodni kazneni sud ustalit će tu praksu i moralnu obvezu koju ona obuhvaća', napisao je prošlog mjeseca u kolumni na internetu u ime newyorškog Vijeća Carnegijeve zaklade za etiku i međunarodne odnose John L. Washburn, supredsjedatelj nezavisne Washingtonske radne skupine za Međunarodni kazneni sud", prenosi Barbara Crossette.