LUXEMBOURG,12.lipnja(Hina)- U izvješću Europske komisije, što će ga u utorak razmatrati Vijeće ministara EU u Luxembourgu, ističe se da su "stvoreni uvjeti za otvaranje pregovora s Hrvatskom u cilju zaključenja sporazuma o
stabilizaciji i pridruživanju".
LUXEMBOURG,12.lipnja(Hina)- U izvješću Europske komisije, što će
ga u utorak razmatrati Vijeće ministara EU u Luxembourgu, ističe se
da su "stvoreni uvjeti za otvaranje pregovora s Hrvatskom u cilju
zaključenja sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju".#L#
Preporučujući Vijeću ministara otvaranje pregovora s Hrvatskom
Europska komisija u zaključku izvješća izražava i spremnost da
Vijeću uskoro podnese na odobrenje i prijedlog smjernica
("direktiva") za vođenje pregovora.
U dokumentu od ukupno 29 stranica (tzv."studiji izvedivosti")
Komisija ocjenjuje da su demokratske promjene na parlamentarnim i
predsjedničkim izborima u Hrvatskoj označile "novi početak" u
bilateralnim odnosima, te omogućile njihovu "radikalnu obnovu" i
budući razvoj odnosa EU-Hrvatska.
"Nova se hrvatska vlada obvezala u potpunosti demokratizirati i
stabilizirati zemlju, a već je i poduzela mjere kako bi se došlo do
odgovarajućih rješenja za političke nedostatke konstatirane u
prošlosti".
Komisija ukazuje da je u Hrvatskoj ostvaren "bitni napredak u
politički osjetljivim područjima", kao što su povratak izbjeglica
i raseljenih osoba, potpuna suradnja s Haaškim sudom, bolja
regionalna suradnja, te u demokratizaciji medija.
Ostvarena je plodonosna suradnja u sklopu zajedničke konzultativne
skupine ("task force") EU-Hrvatska. Na dva sastanka te radne
skupine postignuta je suglasnost o zajedničkim preporukama o "svim
preostalim političkim nedostacima i potrebnim akcijama da bi se
zadovoljili različiti uvjeti".
"Politička stabilnost je određujući element za nastavka tog važnog
procesa reformi", ističe se uz ostalo u zaključku Komisije.
U dokumentu Komisije šire se opisuje i ocjenjuje ekonomska
situacija u Hrvatskoj. Navodi se da je nova hrvatska vlada
naslijedila stanje što ga karakteriziraju krupni strukturni
problemi, velika ekonomska izolacija, te unutrašnja i vanjska
zaduženost.
Hrvatske vlasti, kaže se, trebaju utvrditi kalendar potpunih i
uvjerljivih reformi, koji bi mogao dobiti podršku MMF-a i Svjetske
banke.
"To je nužno da bi se obnovilo povjerenje međunarodne zajednice,
koje je bilo poljuljano zadnjih godina. Također, potreban je
povratak ritmu trajnijeg ekonomskog rasta i novo zapošljavanje da
bi zemlja nastavila koristiti sadašnje povoljne predznake što ih
uživa na međunarodnom financijskom tržištu i da bi se privukla
inozemna, osobito sasvim nova strana ulaganja".
Ekonomski stručnjaci Komisije ocjenjuju da Hrvatska "raspolaže
solidnom industrijskom bazom, školovanom i kvalificiranom radnom
snagom i ima sektore jakih razvojnih potencijala, kao što je to
turizam. Hrvatska kompetitivnost na europskom tržištu mogla bi
biti još značajno ojačana koherentnim i ambicioznim programom
strukturnih reformi".
Te reforme bi trebale obuhvatiti mjere na crti smanjenja državnih
proračunskih i vanproračunskih troškova javnih fondova, zatim
politiku privatizacije koja je davala prednost "lokalnim akterima
nad strateškim partnerima iz inozemstva", nastavak
racionalizacija u bankarskom sektoru, prestanak izravnih državnih
intervencija radi spašavanja poduzeća u teškoćama, te druge mjere
radi "transformacije Hrvatske u gospodarstvo modernog tržišta".
"Srednjeročno gledano, proračunsko ozdravljenje neće biti moguće
bez osjetnog smanjenja troškova plaća u javnom sektoru i bitnih
reformi vanproračunskih fondova, mirovinskog i zdravstvenog".
"Zaoštravanje politike proračuna omogućilo bi veću gipkost
monetarne politike, što bi dalo poticaj ekonomskom rastu".
U najširem poglavlju izvješća Komisije o "Parametrima sporazuma o
stabilizaciji i pridruživanju", analiziraju se gospodarski,
pravni i institucionalni aspekti osposobljenosti Hrvatske za
ispunjavanje obaveza iz budućeg sporazuma.
Stanje u Hrvatskoj "snimljeno" je u oblastima koje bi trebale biti i
glavni sadržaj budućeg sporazuma. To su: politički dijalog,
regionalna suradnja, trgovačka razmjena, poljoprivreda, usluge,
financijski odnosi s inozemstvom, tekuća plaćanja i kretanje
kapitala, približavanje zakonodavstva, suradnja u pravosuđu i
unutrašnjim poslovima, te financijska, ekonomska i druga
suradnja.
"EU i Hrvatska izgleda da su brzo postigle veliku konvergenciju u
gledanjima na regionalna i međunarodna pitanja; posebno, Hrvatska
priznaje i prihvaća svoju važnu ulogu u stabilizaciji regije",
navodi se u dijelu izvješća Komisije o vanjskoj politici Hrvatske.
Hrvatska nastavlja s normalizacijom političkih odnosa sa zemljama
zapadnog Balkana i ima dobre odnose sa svim ostalim zemljama
središnje i istočne Europe, s kojima aktivno jača svoje trgovačke
veze.
Osjetno poboljšanje odnosa s BiH predstavlja "kapitalnu evoluciju
u novoj hrvatskoj vanjskoj politici". Aktivnu ulogu Hrvatska igra i
u okvirima Pakta o stabilnosti, i u perspektivi ostvarenja
Jadransko-jonske inicijative.
"Službeno uvrštenje i jačanje političkog dijaloga kroz sporazum o
stabilizaciji i pridruživanju i uključenje političkog dijaloga u
regionalni okvir predstavljat će središnje elemente", ističe
Komisija.
Budućim sporazumom predviđa se postupno uspostavljanje zone
slobodne trgovine EU-Hrvatska. Hrvatska je već prihvatila, u
okviru svojih pregovora s WTO da će postupno liberalizirati uvozni
režim i svoje tržište usluga, ističe pritom Komisija.
Poljoprivreda je, međutim, za Hrvatsku osjetljivi sektor
("prilično zaštićen, kompetitivnost mu je vrlo slaba, a cijene
visoke"), pa Komisija najavljuje da bi EU tu bila spremna
prihvatiti početne povlastice u prilog Hrvatske.
No dugoročnije, Hrvatska bi se u sporazumu trebala obvezati, da će i
u poljoprivrednoj trgovini "na značajan način krenuti putovima
liberalizacije".
O sektoru usluga konstatira se da je Hrvatska u svom zakonodavstvu
izjednačila položaj stranih i svojih nacionalnih ulagača.
Omogućeno je, na bazi reciprociteta, i osnivanje stranih banaka u
Hrvatskoj.
Postoje međutim "određeni praktični problemi vezani za korektnu
primjenu" tog zakona na strane banke, ukazuje Komisija.
Hrvatska je liberalizirala režim tekuća plaćanja s inozemstvom u
skladu s odredbama MMF-sporazuma, pa će u toj oblasti biti u stanju
poštovati i buduće obveze iz sporazuma s EU. Isto važi i za kretanje
kapitala iz inozemnih izvora. No Hrvatska je, dodaje se u izvješću,
"nastavila s primjenom vrlo restriktivnih mjera pri stjecanju
vlasništva nekretnina od stranaca, uključujući i za strane
tvrtke".
Komisija drži da bi "uklanjanje tih restrikcija u sklopu budućeg
sporazuma s EU pomoglo Hrvatskoj u stvaranju odgovarajućeg pravnog
i institucionalnog okvira za obavljanje komercijalnih
aktivnosti".
U vezi s usklađivanjem zakonodavstva, te suradnjom u oblastima
pravosuđa i unutrašnjih poslova, Komisija ocjenjuje da je već dosta
toga pokrenuto, ali da Hrvatskoj još predstoji "duži put" da bi
mogla ispunjavati i te obveze iz budućeg sporazuma.
Budući sporazum obuhvatio bi i financijsku suradnju. Komisija s tim
u vezi podsjeća u izvješću da je Vijeću ministara nedavno uputila i
svoj prijedlog o obnavljanju aktivnosti Europske investicijske
banke (EIB) u Hrvatskoj.
Ekonomski i drugi vidovi suradnje EU-Hrvatska uživali bi ubuduće
potporu iz novog fonda višegodišnje pomoći EU za zemlje europskog
jugoistoka (do 2005.godine). Sredstva predviđena za Hrvatsku u tom
fondu bila bi preusmjerena u sporazum o stabilizaciji i pridruženju
po njegovom sklapanju, kaže se i izvješću.
Kao daljnja područja suradnje koja bi bila obuhvaćena budućim
sporazumom Komisija u svom izvješću najavljuje: industriju i
razvoj privatne male i srednje privrede, unapređivanje rada
carinskih, poreznih službi i statističkih službi, u školstvu,
obrazovanju, kulturi i u audiovizuelnoj oblasti, u prometu, u
oblasti energetike, unapređivanju poljoprivrede, u znanstvenim
istraživanjima i tehnološkog razvoju, te na zaštiti okoliša.
(Hina) mbo sb