BRUXELLES, 8. lipnja (Hina) - Po prijedlogu Europske komisije o proširenju trgovinskih povlastica za zemlje zapadnog Balkana, uključujući Hrvatsku, bescarinskim uvozom na tržište EU bilo bi ubuduće obuhvaćeno ukupno 95 posto
industrijskih proizvoda, procjenjuje se u stručnim službama Europske komisije.
BRUXELLES, 8. lipnja (Hina) - Po prijedlogu Europske komisije o
proširenju trgovinskih povlastica za zemlje zapadnog Balkana,
uključujući Hrvatsku, bescarinskim uvozom na tržište EU bilo bi
ubuduće obuhvaćeno ukupno 95 posto industrijskih proizvoda,
procjenjuje se u stručnim službama Europske komisije. #L#
To znači oko 15 posto više industrijskih roba nego po sadašnjem
režimu autonomnih trgovačkih povlastica EU za Hrvatsku i BiH, koji
se u bescarinskom režimu primjenjuje na oko 80 posto industrijskih
roba.
Za ukupno 32 vrste industrijskih proizvoda bescarinski je uvoz, po
sadašnjem režimu još ograničen tzv.tarifnim plafonima: po
premašenju određenih godišnjih kvota Komisija EU može uspostaviti
carine koje važe i za sve treće zemlje, nečlanice EU.
Po riječima Dirka Boude, stručnjaka za trgovačke odnose sa zemljama
zapadnog Balkana u službama Komisije, po prijedlogu novih
povlastica "asimetrične liberalizacije trgovine" ukinuli bi se
sadašnji tarifni plafoni za sve te 32 vrste industrijskih
proizvoda.
To najavljuje povoljnije izvozne mogućnosti u Hrvatskoj,
primjerice za mineralna gnojiva, proizvode od drva i namještaj,
obuću, sve proizvode željezara i čeličana, ferolegure,
elektromotore i transformatore, razne vrste električnih kablova,
naftne prerađevine i ulja i dr.
Izuzeće od carina je opći princip koji bi važio i za poljoprivredne
i prerađene poljoprivredne proizvode. Riječ je o "vrlo značajnom
otvaranju" prema uvozu poljoprivrednih proizvoda, kaže Dirk
Bouda.
No tu bi i dalje važili pojedini izuzeci od bescarinskog uvoza, tj.
ograničenja "za nekoliko proizvoda mesa i ribe". Ostali bi
primjerice uvozne kvote za srdele, inćune i još neke vrste riba i
riblje prerađevine.
Kvantitativne efekte novih povlastica teško je u ovom trenutku još
preciznije procjeniti. Naime, ni neke od dosadašnjih godišnjih
tarifnih plafona hrvatski izvoznici nisu do kraja iskorištavali. S
druge strane i Europska komisija je posljednjih godina rijetko
pribjegavala mjeri uvođenja carina za industrijske robe kada bi se
"sudarile" s ograničenjima iz tarifnih plafona.
Liberalizacija uvoza EU trebala bi međutim svakako potaknuti
hrvatski izvoz u EU i trgovinu u regiji, a i izravna strana ulaganja
u proizvodnju industrijskih roba u Hrvatskoj, ocjenjuje se u
Komisiji.
Prijedlog o tzv. "asimetričnoj liberalizaciji trgovine" sa
zemljama zapadnog Balkana što ga je u srijedu usvojila Komisija i
bit će upućen na konačno odlučivanje Vijeću ministara EU.
Tekstilni proizvodi, podložni sada vrlo restriktivnim količinskim
ograničenjima (kvotama), nisu međutim još obuhvaćeni u srijedu
usvojenim "paketom" prijedloga Europske komisije.
To bi se trebalo riješiti posebnim sporazumima o trgovini tekstilom
s Hrvatskom, odnosno BiH i Albanijom. Europska komisija, kako se
najavljuje, namjerava to pitanje paralelno pokrenuti i riješiti na
crti ukidanja sadašnjih kvota za uvoz tekstila "u nekoliko narednih
mjeseci".
(Hina) mbo sb