BRUXELLES, 26. svibnja (Hina/AFP) - Nova sigurnosna i obrambena politika Europske unije i dalje zabrinjava šest zemalja koje nisu njezine članice, ali su dio NATO-a, koje žele privilegirani položaj kako ne bi ostale po strani.
BRUXELLES, 26. svibnja (Hina/AFP) - Nova sigurnosna i obrambena
politika Europske unije i dalje zabrinjava šest zemalja koje nisu
njezine članice, ali su dio NATO-a, koje žele privilegirani položaj
kako ne bi ostale po strani.#L#
Riječ je o Češkoj, Islandu, Mađarskoj, Norveškoj, Poljskoj i
Turskoj, koje nisu zadovoljne načinima na koje je njihovo
sudjelovanje zamislilo 15 članica EU, tvrde europski diplomati
koji su zahtijevali da ostanu neimenovani.
Politički odbor EU u ponedjeljak je odobrio prijedlog koji predviđa
utemeljenje savjetodavnog tijela koje bi okupljalo predstavnike
Petnaestorice, šest spomenutih zemalja članica NATO-a i devet
kandidata za ulazak u uniju.
Prema tom prijedlogu, koji bi trebao biti usvojen na sastanku na
vrhu EU 19. i 20. lipnja u portugalskoj Feiri, "šestorka" bi
privilegirane odnose s partnerima iz EU imala "kad bi to sitaucija
zahtijevala".
Iako bi se "u potpunosti poštovala samostalnost odluka EU", šest bi
zemalja prilikom neke operacije obuzdavanja krize pod
pokroviteljstvom EU imalo "jednaka prava i obveze" kao i
Petnaestorica pod uvjetom da u operaciji sudjeluju sa "značajnim
vojnim snagama".
No, šest zemalja, a osobito Norveška i Turska, koju se smatra
snažnom vojnom silom, zahtijevaju više.
Žele da im EU odobri jednaka prava koje imaju kao pridružene članice
Zapadnoeuropske unije (WEU), organizacije koja bi se u sklopu nove
obrambene politike trebala ugasiti do kraja godine.
U WEU one imaju praktički ista prava kao i deset punopravnih
članica, osim prava na veto. Sudjeluju u svim tijelima
organizacije, u glavnom stožeru i radnim skupinama.
"Ne bi se smjelo dogoditi da u EU ponovimo WEU", koja nije nikad
stvarno funkcionirala, izjavio je Visoki predstavnik za vanjsku
politiku i sigurnost EU Javier Solana u Firenci tijekom
ministarskog sastanka NATO-a.
Na tom sastanku "šestorka" nije dobila javnu potporu SAD za svoje
zahtjeve, iako je Washington na prijašnjem ministarskom sastanku,
održanom u prosincu u Bruxellesu, otvoreno tražio "poseban status"
za te zemlje.
U Firenci su Amerikanci, međutim, zauzeli mnogo umjerenije
stajalište, iako i njih još brine razrada europske obrambene
politike.
U očekivanju stvaranja stalnih političko-vojnih europskih tijela,
američka državna tajnica Madeleine Albright sa zadovoljstvom je
prihvatila projekt Petnaestorice o utemeljenju četiriju
zajedničkih radnih skupina EU-NATO.
Izrazila je želju da te radne skupine "uskoro počnu djelovati" i
ocijenila da bi bilo nužno uspostaviti redovite sastanke između
Vijeća NATO-a i Vijeća za politiku i sigurnost EU.
Na summitu u Helsinkiju u prosincu, članice EU odlučile su do 2003.
utemeljiti snage za brzo djelovanje od 60 tisuća vojnika, a u ožujku
su oformljena, zasad prijelazna, političko vojna tijela poput
Vijeća za politiku i sigurnost, Vojnog vijeća i Glavnog stožera,
koji je u samom začetku.
(Hina) dam sl