IT-5.VI.-LA STAMPA-PUTIN I CLINTON

ITALIJA LA STAMPA 5. VI. 2000. Putin u Rimu u lovu na potpore "Bill Clinton danas u Kijevu, nakon ključne moskovske etape, zaključuje svoje posljednje putovanje u Europu kao predsjednik. Istodobno, Vladimir Putin u Rimu obavlja svoje prvo putovanje u inozemstvo nakon njegova svečanog stupanja na položaj u Kremlju. Clinton je ostavio Putina kako bi posjetio Ukrajinu koja je nakon Rusije bila najvažnija zemlja Sovjetskoga Saveza, i čije je proglašenje neovisnosti 1991. bilo odlučujuće za pad SSSR-a (i velikoruske hegemonije nad narodima starog imperija). Putin je ostavio Clintona kako bi se uputio u Rim, jednu od 'središnjih' prijestolnica Zapada (također i zato što je tu Vatikan). Velika rusko-američka igra se nastavlja i nakon kraja hladnoga rata, prirodno, na drugačije načine, a glavno 'igralište' ostaje Europa. Dvije najveće vojne sile sada su u asimetričnim položajima. Ne samo zato što su njihovi čelnici jedan na svršetku a drugi na početku mandata. Niti zato što je samo jedna od dviju supersila ostala to i u političkom i gospodarskom smislu, odnosno u globalnom smislu: to se podrazumijevalo s padom sovjetskoga komunističkog sustava. Asimetrija je u činjenici da Rusija, Putinovim izborom i početkom vjerojatne faze unutarnje stabilnosti i modernizacije, više ne prihvaća podređenu ulogu (i ona je jedno desetljeće jamčila neku vrstu ravnoteže). Rusija želi 'povratiti' jedan opći status supersile, i to dok Amerika (još uvijek s Clintonom, sutra s Bushom ili Goreom), međutim, namjerava, 'sačuvati' svoju superiornost. Jedna od dviju točaka kolizije te 'asimetrije' je glasoviti 'štit' protiv projektila koji žele napraviti Sjedinjene Države (sa, barem za sada, ograničenim ciljevima). Sa 'štitom' Amerika namjerava osnažiti svoje strateško prvenstvo. Nasuprot tome, Rusija se pribojava da bi on umanjio ili oborio važnost onoga što ostaje njezin najveći, ako ne i i jedini, čimbenik snage, odnosno arsenal ofenzivnih projektila. Druga sporna točka je daljnje širenje NATO-a na istok, koje Moskva ocjenjuje neprihvatljivim: među zemljama kandidatima nema Ukrajine, za sada, ali Clintonov posjet Kijevu želi potvrditi američki interes za to da Ukrajina ipak sačuva svoju neovisnost o Rusiji. Pred svime time, Putinov put u Rim i Milano zasigurno nema namjeru biti odgovarajući protupotez. Tu prevladavaju legitimni i probitačni bilateralni interesi, u osnovi gospodarski. No putovanje ipak ulazi u strategiju pridobivanja određene europske 'potpore', iskorištavajući činjenicu da, bilo glede štita protiv projektila, bilo glede širenja NATO-a na istok, europske zemlje pokazuju da imaju snažne rezerve (a posebice glede druge točke jako važno može biti i gledište Vatikana). Podrazumijeva se da Europljani moraju pozorno slušati Putinove argumente, no bez podcjenjivanja onih povijesnog američkog saveznika. Njihov cilj mora biti 'oporavljanje' ne Rusije kao sile, nego njezine stabilne demokracije: s kojom bi se ostvario suživot u 'simetričnom' općem interesu", piše Aldo Rizzo.