FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

IT-1.VI.-LA STAMPA- SOROS

IT-E-S-financije-globalizacija IT-1.VI.-LA STAMPA- SOROS ITALIJALA STAMPA1. VI. 2000.Ekonomija prevladava granice, ali politika se boji slobodne razmjene"Premda živimo u globalnom gospodarstvu, obilježenom slobodnom razmjenom i slobodnim kretanjem kapitala, naše se politike još temelje na konceptu državne suverenosti. Međunarodne institucije postoje, ali su njihove ovlasti ograničene na vlast koje im države žele prepustiti. Istodobno, državna vlast nalazi ograničenje u slobodi kapitala da se sklanja od oporezivanja i zakona, seleći se drugamo. A to je posebno istinito za zemlje smještene na periferiji globalnog kapitalističkog sustava, čija sudbina ovisi o tome što se događa u središtu tog sustava. To bi stanje bilo prihvatljivo kada bi njihovi tržišni mehanizmi bili kadri zadovoljiti društvene potrebe, ali nije tako. Nužno je, dakle, postići međunarodne političke sporazume koji bi se znali suočiti s potrebama svijeta koji je međusobno sve ovisniji. Ti se sporazumi trebaju oslanjati na načela otvorenoga društva. Jedno savršeno društvo izvan je našeg dosega te se stoga moramo zadovoljiti najboljom od mogućih alternativa: društvom koje se može poboljšavati.
ITALIJA LA STAMPA 1. VI. 2000. Ekonomija prevladava granice, ali politika se boji slobodne razmjene "Premda živimo u globalnom gospodarstvu, obilježenom slobodnom razmjenom i slobodnim kretanjem kapitala, naše se politike još temelje na konceptu državne suverenosti. Međunarodne institucije postoje, ali su njihove ovlasti ograničene na vlast koje im države žele prepustiti. Istodobno, državna vlast nalazi ograničenje u slobodi kapitala da se sklanja od oporezivanja i zakona, seleći se drugamo. A to je posebno istinito za zemlje smještene na periferiji globalnog kapitalističkog sustava, čija sudbina ovisi o tome što se događa u središtu tog sustava. To bi stanje bilo prihvatljivo kada bi njihovi tržišni mehanizmi bili kadri zadovoljiti društvene potrebe, ali nije tako. Nužno je, dakle, postići međunarodne političke sporazume koji bi se znali suočiti s potrebama svijeta koji je međusobno sve ovisniji. Ti se sporazumi trebaju oslanjati na načela otvorenoga društva. Jedno savršeno društvo izvan je našeg dosega te se stoga moramo zadovoljiti najboljom od mogućih alternativa: društvom koje se može poboljšavati. Potrebne su nam institucije koje omogućuju miroljubivi suživot naroda koji imaju različite ideje, kulture i interese, i koje osiguravaju najveći stupanj slobode kompatibilne sa zajedničkim interesom. Mnoge zrele demokracije približavaju se otvorenom društvu, no odbijaju univerzalnost načela otvaranja. Je li moguće u praksu pretvoriti to načelo? Odgovor je potvrdan pod uvjetom da se otvorena društva svijeta sporazume oko tog cilja. Savez bi imao dva usko vezana cilja: promicanje razvoja otvorenoga društva u raznim zemljama i stvaranje međunarodnih zakona i institucija posvećenih provedbi tih odredba. Nametnuti izvana jedan sustav vladanja protivno je načelima otvorenog društva, no pitanje se ne može u potpunosti prepustiti državama pojedinačno. Država, zapravo, može postati instrument tlačenja. U granicama mogućega, vanjska pomoć mora doći u oblicima poticaja; evolucija otvorenog društva zahtijeva pomoć koliko gospodarskom razvoju toliko i onom institucionalnom. U tom smislu mjere kažnjavajućeg karaktera, katkad neizbježene, pokazuju sklonost da se pokažu kontraproduktivnim. Na žalost, na intervencije pozitivnog karaktera gleda se bez naklonosti zbog pretjerane vjere u čarobne moći tržišta. Kao što znamo, postoji savez demokratskih zemalja za vojne intervencije, NATO, no nema analogne institucije za konstruktivne intervencije, savez između otvorenih društava treba biti proširen na mnogo veći broj zemalja od onih koje čine NATO, i, uz čelnike države, trebao bi uključiti nevladina tijela. Kao što je naglasio bivši državni tajnik američke države Kissinger, države imaju interese, a ne ideale, te stoga ne možemo njima povjeriti realiziciju načela otvaranja", piše George Soros, "financijer i filantrop".

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙