ZAGREB, 10. svibnja (Hina) - Radna skupina za analizu dodjele gradskih stanova zaključila je da je "pri dodjeli velikog broj stanova odnosno omogućavanju njihova nezakonitog korištenja" izostao svaki nadzor zagrebačkoga Gradskog
poglavarstva i Skupštine. U vezi s tim problemima, u posebnom je izvješću, radna skupina postavila i pitanje učinkovitosti rada pravobraniteljstva Grada Zagreba te zaključila da bi Grad Zagreb što prije trebao srediti svoj stambeni fond.
ZAGREB, 10. svibnja (Hina) - Radna skupina za analizu dodjele
gradskih stanova zaključila je da je "pri dodjeli velikog broj
stanova odnosno omogućavanju njihova nezakonitog korištenja"
izostao svaki nadzor zagrebačkoga Gradskog poglavarstva i
Skupštine. U vezi s tim problemima, u posebnom je izvješću, radna
skupina postavila i pitanje učinkovitosti rada pravobraniteljstva
Grada Zagreba te zaključila da bi Grad Zagreb što prije trebao
srediti svoj stambeni fond. #L#
To je, među ostalim, danas istaknuo Hrvoje Momčinović, predsjednik
Radne skupine za izradu analize primjene propisa pri dodjeli
gradskih stanova, koja je osnovana na inicijativu povjerenika
Vlade RH za Grad Zagreb Josipa Kregara.
"Grad Zagreb bi kao 'brižan gospodar' trebao utvrditi evidenciju
stanova i njihovih korisnika, kao i pravni temelj za korištenje
stana, a po potrebi pokrenuti i inicijativu za izmjenu važećih
propisa ili donijeti novi Pravilnik o najmu stanova", naglasio je
Momčinović, bivši sudac Ustavnog suda, na redovitom susretu s
novinarima kod povjerenika Kregara.
Izvijestio je da je podatke o stanovima koji su davani na čuvanje, u
najam ili na privremeno korištenje radnoj skupini dostavio Gradski
ured za upravljanje imovinom Grada.
Po tim je podacima, na čuvanje dano oko 240 stanova, u pravilu
temeljem ugovora o čuvanju stana koje zaključuje gradonačelnica, a
određeni broj stanova dan je na čuvanje i bez ugovora. Međutim, ne
zna se kojoj kategoriji osoba su stanovi dodijeljeni na čuvanje
niti je vidljivo koliko je podneseno tužba za iseljenje u
slučajevima kad čuvari nisu iselili iz stana u određenom roku.
Pravni temelj za sklapanje tih ugovora je zaključak Izvršnog vijeća
Skupštine Grada Zagreba iz 1991., no njegova je primjena pravno
neutemeljena od prosinca 1993. donošenjem Zakona o lokalnoj
samoupravi i upravi, ustanovila je radna skupina.
U vezi stanova koji su davani u najam, postoje dva dopisa. Po prvom
je dopisu od ožujka 1997. do ožujka 2000. dan u najam 681 stan - po
bodovnoj listi 1991/92., novoj listi iz 1998. utvrđenoj po
Pravilniku o najmu stanova, izvan liste, a na prijedlog gradskog
Povjerenstva za davanje u najam stanova, izvan liste, ali opet po
Pravilniku iz fonda stanova predviđenih za pripremu zemljišta tzv.
zamjenski stanovi. U najam je dano i 20 stanova predviđenih za
zbrinjavanje socijalno ugroženih osoba.
Po drugom dopisu za razdoblje od 1991. do 10.ožujka 2000.
dodijeljeno je ukupno 2269 stanova.
Radna skupina imala je primjedbe na Pravilnik o najmu stanova, koji
nije usuglašen sa zakonom, a predviđao je i primjerice najamninu od
najviše 306 kuna za stan od 100 četvornih metara što je, rečeno je,
potpuno neprimjereno za svrhu pribavljanja daljnjih sredstava za
gradnju stanova.
Radna skupina je također zaključila da se Gradsko poglavarstvo
odnosno Povjerenstvo za dodjelu stanova u zaključku od 10. ožujka
2000. nije pridržavalo "utvrđene" liste prvenstva za dodjelu
stanova, a time i Pravilnika o dodjeli jer su tri stana dodijeljena
izvan reda.
O stanovima danim na privremeno korištenje rečeno je da ih je 388,
ali da iseljenje osoba kojima su sigurno istekli rokovi za to dosad
nije zatraženo. U vezi s bespravnim korištenjem stanova utvrđeno je
da je od 1991. pokrenuto 1320 postupaka za iseljenje, a da je
izvršeno svega 256 slučajeva.
(Hina) bdj mć