USTAVNI SUD O PRAVU NA NASLJEDSTVO VANBRAČNE DJECE

ZAGREB, 24. svibnja (Hina) - Ustavni je sud na današnjoj sjednici pokrenuo postupak ocjene ustavnosti članka 23. Zakona o nasljeđivanju, kojim se uređuje pravo vanbračne djece na nasljedstvo. Ukinut je dio tog osporenog članka koji određuje da vanbračna djeca imaju ista nasljedna prava kao i bračna djeca, ako ih je otac priznao za svoje pred nadležnim organom, ako žive s njim ili ako je na drugi način pokazao da ih priznaje za svoje.#L# Po mišljenju predlagatelja Josipa D. iz Gradiške osporeni članak u suprotnosti je s nekoliko odredbi Ustava, jer se propisivanjem posebnih zakonskih uvjeta za stjecanje prava na nasljedstvo, vanbračnu djecu stavlja u nepovoljniji položaj od bračne djece. Ustavni suci bili su jednoglasni u odluci da je postavljanje dodatnih uvjeta vanbračnoj djeca da steknu pravo na nasljedstvo neustavno, pa je taj dio osporenog članka ukinut. Prijedlog Igora H. iz Zagreba za ocjenom ustavnosti članka 25. istog zakona, koji govori o pravu na nasljeđivanje posvojene djece, odbijen je. Ustavni sud odbio je i prijedlog za ocjenom ustavnosti članka zakona (Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne uprave i samouprave) kojim je određeno da za ulazak u predstavničko tijelo stranka mora prijeći izborni prag od 5 posto, koalicija dviju stranaka 8 posto, a koalicija tri ili više stranaka 11 posto. Taj je prijedlog, uoči nedavnih izbora za zagrebačku Gradsku skupštinu, podnijela koalicija Hrvatske demokratske stranke, Hrvatske seljačke narodne stranke, Hrvatskih proljeća i Nacionalne demokratske stranke. Koalicija je mišljenja da je osporeni članak u nesuglasju s ustavnim načelom jednakosti svih pred zakonom i s ustavnim jamstvom slobode udruživanja. Predlagatelji podsjećaju da je prije donošenja osporene odredbe izborni prag od 5 posto bio jedinstven, bez obzira je su li stranke na izbore izlazile samostalno ili u koaliciji, te da se 5 postotni izborni prag primjenjuje pri izboru za Hrvatski državni sabor. U obrazloženju rješenja kojim je odbijen prijedlog koalicije navodi se da visina izbornog praga nije ustavnopravno pitanje, te da je za uređivanje vrste izbornog sustava ovlašteno zakonodavno tijelo. Također se navodi da osporena odredba ne ugrožava Ustavom zajamčeno biračko pravo i ne stavlja u neravnopravni položaj koalicije. Upravo suprotno, po mišljenju ustavnih sudaca, različite visine izbornih pragova propisuju se radi osiguravanja ravnopravnosti i jednakih šansi svim sudionicima izbora. Sutkinja izvjestiteljica Jasna Omejec u svom je rješenju predložila zakonodavcu da bi "radi ostvarenja načela jedinstvenog pravnog poretka u području izbornog prava, bilo svrsishodno uskladiti izborna pravila za izbor u Sabor i u predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave i uprave". S tim su se prijedlogom jednoglasno složili svi ustavni suci. (Hina) so dd