DE-E-POLJOPRIVREDA-INTEGRACIJE-POLITIKA-Organizacije/savezi-Poljoprivreda-Politika NJ 22.5.WELT:VREMENA ZA PRILAGODBU NJEMAČKADIE WELT22. V. 2000."Trebamo određeni oblik zaštite""Nizozemac Gerhard Doornbos otvorit će 28. svibnja u
Hanoveru 34. Svjetski dan seljaka. Od 23. svibnja izaslanici te manifestacije okupit će se na uvodnoj konferenciji, čije će teme, između ostalog, biti globalno stanje prehrane, svjetska trgovinska konferencija WTO i širenje EU na istok. Uoči najavljene konferencije Hans-Juergen Mahnke razgovarao je s Gerdom Sonnleitnerom, predsjednikom Njemačkog udruženja seljaka.- Svjetski dan seljaka bit će po drugi put održan u Njemačkoj. Što očekujete od te manifestacije?= Želimo uoči Expo-a (Svjetska izložba - op. prev.) informirati seljake iz cijeloga svijeta o našem modelu dugotrajne poljoprivrede. Kongres će izraditi prijedloge o mogućnostima istodobnog ostvarivanja cilja dugotrajne poljoprivrede i cilja Svjetskog summita o prehrani, održanog 1996. u Rimu - riječ je o prepolovljivanju razmjera gladi u svijetu do g. 2015. Odlučujuću ulogu igra i nastavak pregovora u okviru WTO-a, koji bi nakon neuspjelog početka u Seattleu trebali biti nastavljeni na razini
ika
NJEMAČKA
DIE WELT
22. V. 2000.
"Trebamo određeni oblik zaštite"
"Nizozemac Gerhard Doornbos otvorit će 28. svibnja u Hanoveru 34.
Svjetski dan seljaka. Od 23. svibnja izaslanici te manifestacije
okupit će se na uvodnoj konferenciji, čije će teme, između ostalog,
biti globalno stanje prehrane, svjetska trgovinska konferencija
WTO i širenje EU na istok. Uoči najavljene konferencije Hans-
Juergen Mahnke razgovarao je s Gerdom Sonnleitnerom, predsjednikom
Njemačkog udruženja seljaka.
- Svjetski dan seljaka bit će po drugi put održan u Njemačkoj. Što
očekujete od te manifestacije?
= Želimo uoči Expo-a (Svjetska izložba - op. prev.) informirati
seljake iz cijeloga svijeta o našem modelu dugotrajne
poljoprivrede. Kongres će izraditi prijedloge o mogućnostima
istodobnog ostvarivanja cilja dugotrajne poljoprivrede i cilja
Svjetskog summita o prehrani, održanog 1996. u Rimu - riječ je o
prepolovljivanju razmjera gladi u svijetu do g. 2015. Odlučujuću
ulogu igra i nastavak pregovora u okviru WTO-a, koji bi nakon
neuspjelog početka u Seattleu trebali biti nastavljeni na razini
stručnjaka u Ženevi.
- Što je Vaš konkretan cilj?
= Glavni je problem što uvjeti proizvodnje ne smiju biti
diskriminirajući za europske seljake. Primjerice, zemlje u razvoju
uopće ne žele prihvatiti nikakve zadaće. Protivimo se takvom
stavu.
- Dakle, želite reguliranu svjetsku trgovinu?
= Ne, nipošto. Želimo poštenu svjetsku trgovinu. Postignuta visoka
razina zaštite potrošača i okoliša u EU uzrokuje i troškove. Zato bi
svjetska trgovina bez ikakvih pravila igre za ljude i okoliš
potkopala naš visoki cilj. Neke zemlje u razvoju žele pak potpuni
pristup tržištu. Pritom valja naglasiti da smo većini zemalja već
odobrili posebna prava. Tu moramo biti oprezni. Daljna
liberalizacija trgovine poljoprivrednim proizvodima nije cilj
sama po sebi niti razlog da se vlade odreknu nacionalne agrarne
politike.
- Kakvo je Vaše stajalište u pitanju širenja EU na istok?
= Njemačko udruženje seljaka odobrava širenje EU na istok, ali taj
proces ne smije započeti prebrzo - već zbog zaštite zemalja -
kandidata za pristup. Naime, prilike u poljoprivredi i privrednoj
grani vezanoj uz prehranu osjetno se razlikuju u EU u odnosu na
zemlje-kandidate. Te zemlje moraju dobiti dovoljno vremena za
prilagodbu europskoj razini jer će inače doći do velikih razlika.
Stav 'pristup odmah - to će riješiti sve probleme' ne funkcionira.
- Dakle, namjeravate igrati na kartu vremena?
= Ne igram na kartu vremena. Želim samo da pristup uspije i da ne
uslijedi velika seoba naroda iz zemalja-kandidata. Bude li pristup
prebrz, privrede zemalja-kandidata doživjet će slom. Ne treba
zaboraviti da je u procesu širenja EU na jug zemljama trebalo i 10 do
12 godina prijelaznog razdoblja da postignu aktualno dobro
stanje.
- Kada bi prve zemlje trebale pristupiti Europskoj uniji?
= Neću navesti konkretnu godinu. Kada je riječ o poljoprivredi, mi
trebamo u zajednici više sredstava za poboljšanje strukture i
potporu regijama EU i još veću pomoć za zemlje-kandidate. Treba ih
osposobiti za rješavanje problema prilagodbe.
- Dakle, glavni teret procesa prilagodbe ne leži u poljoprivredi?
= Točno. No, i u poljooprivredi ima problema. Primjerice, troškovi
rada osjetno su manji u zemljama-kandidatima, a manji je i broj
obveza, vezanih uz okoliš. Doduše, kandidati žele odmah uvesti naš
europski sustav - dakle, u prvom redu sustav potpore slabije
razvijenih regija. Standarde vezane uz okoliš i higijenu
namjeravaju pak usovjiti tek za nekoliko godina.
- A Vi to ne možete prihvatiti?
= Ne. Naime, cijene u Europi gotovo su identične. Tome su
pridonijele subvencije za slabije razvijene regije koje se u EU
isplaćuju nakon drastičnog smanjenja proizvođačkih cijena. Kada bi
zemlje-kandidati odmah dobile premije za poljoprivredne površine i
životinje, to bi značilo dodatan prihod za njihove seljake, iako
nisu snosili dio tereta prilagodbe koji su na svojim leđima
ponijeli seljaci u EU. Takav postupak prouzročio bi razlike u tim
zemljama. Važan je porast cjelokupnog privrednog prosperiteta u
tim zemljama. Krenu li događaji tim tijekom, porast će i potražnja
za vrednijim namirnicama - upravo i iz Europe. (...)