PRED SABOROM IDUĆA DVA TJEDNA PAKET POREZNIH ZAKONA

ZAGREB, 19. svibnja (Hina) - Paket poreznih zakona, po kojima bi stopa PDV-a ostala nepromjenjena, a povećale se trošarine na niz proizvoda, te smanjili doprinosi, pred saborskim zastupnicima naći će se u iduća dva tjedna. Te prijedloge Vladini dužnosnici u Saboru će braniti težnjom za poticanjem razvojnog procesa, povećanjem zapošljavanja, smanjenjem nelikvidnosti. Prioritet je rasterećenje gospodarstva, smanjenje cijene rada i osposobljavanje poduzeća za ulaganja i otvaranje novih radnih mjesta, ističu potpredsjednik Vlade Slavko Linić i ministar financija Mato Crkvenac. #L# Tomu bi pak najviše trebalo pridonijeti snižavanje doprinosa na plaće za mirovinsko i zdravstveno osiguranje za dva postotna boda. Tako bi se doprinos na plaće za zdravstveno osiguranje smanjio sa 9 na 7 posto (iz plaća i nadalje ostaje 9 posto), a opterećenje doprinosima za mirovinsko snizilo bi se sa 21,50 posto na 19,50, jer bi se stopa na plaće snizila sa 10,75 na 8,75 posto, a iz plaća bi i nadalje ostala 10,75 posto. Vladini izračuni pokazuju da bi smanjenjem stopa zdravstveno osiguranje imalo 1,2 milijardu kuna manji prihod, dok bi mirovinskom to značilo 'gubitak' od oko 2,2 milijarde kuna. No, to bi bilo nadoknađeno izravnim transferima iz proračuna, a Vlada računa i na bolju naplatu doprinosa. Poboljšanju likvidnosti trebao bi pomoći i Vladin prijedlog o produljenju roka plaćanja najizdašnjijeg proračunskog prihoda, PDV-a sa 10-og u mjesecu na kraj mjeseca. To bi, po procjenama ministra financija, privredi na raspolaganju godišnje ostavilo više od milijardu kuna. S druge strane proračunski bi prihodi bili smanjeni za oko 800 milijuna godišnje, a ako se Sabor usuglasi s Vladinim prijedlozima i početkom primjene od 1. lipnja, proračun bi do kraja godine ostao "uskraćen" za 467 milijuna kuna. Nadoknadilo bi se to pak povećanjem trošarina koje bi, po Crkvenčevim riječima, donijelo dodatnih 2,5 milijarde kuna, odnosno do kraja godine oko 1,5 milijardi. Pritom bi se samo povećanjem trošarina na naftne derivate u ovoj godini dobila milijarda kuna. Naime, Vladin je prijedlog povećanje trošarina i to kod olovnih motornih benzina sa sadašnjih 2,10 kuna na 3,5 kuna, kod bezolovnih benzina sa 1,80 na 3,00 kuna, a kod dizela sa 1,60 na 2,1 kuna. To bi se odrazilo i na cijene koje bi kod bezolovnih benzina bila povećana za 29 posto i po novome bi iznosila 6,48 kuna po litri, a kod dizela 13,7 posto pa bi litra koštala 5,07 kuna. Prijedlog novih trošarina na kavu, pivo, alkohol, duhanske proizvode povećale bi njihove cijene, predviđa ministar Crkvenac za 5 do 10 posto, a kod nekih se ne bi trebalo ni osjetiti u cijeni. Nove bi pak trošarine na automobile, koje bi se sada naplaćivale po vrijednosti, a ne snazi, čak i pojeftinile automobile niže klase. Vladin je prijedlog, naime, da se automobili do 60.000 kuna vrijednosti ne oporezuju posebnim porezima. Povećanje trošarina na sve proizvode koji se oprerećuju tim posebnim porezom, osim luksuznih proizvoda čije promjene Vlada ne predviđa, proračunu bi u ovoj godini donijelo znatno manje od povećanja trošarina na derivate. Tako bi se povećanjem trošarina od 0,50 kuna na cigarete (pa bi one za skupinu A bila povećana sa 4,50 na 5,00 kuna) na godišnjoj razini, dobilo oko 180 milijuna kuna, odnosno do kraja godine oko 105 milijuna. Povećanjem trošarina na pivo (sa 80 kuna po hektolitru na 120, odnosno sa 40 po hektolitru bezalkoholnog piva na 60 kuna) prihod proračuna povećao bi se godišnje za 138 milijuna kuna, odnosno do kraja godine za oko 80 milijuna. Povećanjem posebnog poreza na alkohol (sa sadašnji 40 kuna po litri apsolutnog alkohola na 60 kuna) dobilo bi se dodatnih 84 milijuna, odnosno do kraja godine oko 49 milijuna. Povećanjem pak trošarina na sve vrste kava (npr. pržene kave sa 9 na 12 kuna) dobilo bi se dodatnih 27 milijuna, ili do kraja godine oko 16, na automobile 18 milijuna na godišnjoj razini, ili 11 milijuna u ovoj godini. Ministar financija smatra da povećanje trošarina, te posebice znatnije povaćanje cijena benzina, ne bi trebalo inflatorno djelovati na cijene, već naprotiv stabilizacijski. Po njegovoj računici to bi moglo povećati troškove života za 1,7 posto. Može se očekivati i pad prodaje nekih proizvoda, pa je i Vlada u obrazloženje povećanja trošarina na cigarete ukalkulirala očekivani pad prodaje od oko 10 posto. U setu zakonskih prijedloga vezanih za poreze su i prijedlozi izmjena zakona o porezu na dobit i na dohodak. I njihov je cilj rasterećenja gospodarstva, pa bi poreza na dobit bila oslobođena zadržana dobit, te posebice poticanje novog zapošljavanja jer oba prijedloga predviđaju umanjenje poreznih osnovica za svakog novouposlenog. (Hina) bn/bm ds