BBC 16. V. SMANJENJE POREZA

BRITANSKI RADIO - BBC 16. V. 2000. Hrvatska Vlada najavila je da će uskoro u saborsku proceduru pustiti dva prijedloga izmjena o poreznom zakonodavstvu zemlje. Najvažnija je najava smanjenja Poreza na dodanu vrijednost sa sadašnjih 22 na 19 posto. Vlada također predlaže i promjenu Zakona o porezu na ostvarenu dobit, kojim bi se taj porez također smanjio sa sadašnjih 35 na 25 posto, te bi se u potpunosti ukinuo ukoliko bi ostvarena dobit ostajala u poduzeću umjesto da se razdijeli dioničarima. Siniša Bubić pokušao je saznati nešto više. "Porez na dodanu vrijednost još je od njegova uvođenja u siječnju 1998. godine naglašeno nepopularan, kako među malim obrtnicima i velikim industrijama, tako i u najširoj javnosti. No prihodi koji su njime ostvareni pridonijeli su većoj uravnoteženosti financija tadašnje Vlade. Sadašnja najava njegova smanjenja za tri posto bitno će smanjiti vladine prihode, koji bi se nadomjestili iz drugih, još nepreciziranih izvora. Ekonomski komentator 'Jutarnjeg lista' Ratko Bošković misli da Vlada u ovom trenutku čini pozitivan korak: = To je dobar znak. Čak su i hrvatski porezni stručnjaci predlagali snižavanje stope poreza na dodanu vrijednost. Kad se ta stopa gleda sama za sebe, ona ne izgleda velika, tako da to sniženje dobro dođe. Pogotovo zato što je opća porezna presija u Hrvatskoj jako velika. Znači kad se uzme taj porez na potrošnju, porez na dodanu vrijednost, i kad se uzmu porezi na dobit za vlasnike poduzeća i porezi na dohodak za zaposlene ljude, onda to sve skupa ispada prilično visoko. Tako da je to ukupno porezno opterećenje u Hrvatskoj oko 47 posto bruto domaćeg proizvoda. Najavljeno smanjenje PDV-a, a time i poreza na dobit, još su prije mjesec dana hrvatski ministri isključivali kao realnu mogućnost, između ostalog i zbog teškoća u balansiranju proračuna nakon što je Vlada ranije bila preuzela obavezu da do kraja godine podmiri sva od ranije Vlade naslijeđena dugovanja. Urednik zagrebačkog stručnog časopisa za financijske teme 'Banka' Željko Ivanković, misli da Vlada najavljenim mjerama riskira novi inflatorni ciklus i zastrašivanje stranih investitora: = Ekonomske posljedice bi bile te o kojima sam ja do sada govorio. Da se pojavi golem debalans u budžetu, za koji ne znam kako da se pokrije osim iz primarne emisije, i da nakon toga strani investitori koje je Hrvatska nastojala na raznim olakšicama, obećanjima, otvorenošću, jednom toplinom privlačiti, shvate da u zemlji u kojoj se javne financije ne drže pod kontrolom, da im je rizično investirati jer ne znaju kako će proći njihova investicija. Da li će ona odbacivati zadovoljavaju proces u zemlji s nesigurnom valutom i nesigurnim javnim financijama. Ključno za uspjeh najavljenog smanjenja PDV-a bit će mjera u kojoj je hrvatska Vlada dobro izračunala alternativne oblike prikupljanja poreznih sredstava. S Markova trga najavljuju ... poreza za cigarete i trošarina što će uvjetovati veće cijene benzina. S druge strane, promjenama u porezu na dobit stanje se vraća na vrijeme kada je taj porez bio prvi puta uveden. Ratko Bošković iz 'Jutarnjeg lista': = On je u početku, kad je donesen Zakon o porezu na dobit bio 25 posto, a Porez na dohodak je bio 35 posto. Onda se uočilo da se poduzetnici radije opredjeljuju da plate porez kao vlasnici poduzeća nego kao obične zaposlene osobe. Taj porez od 35 posto je isto dosta uobičajen u svijetu. On u Hrvatskoj nije visok zato jer poduzeća već uživaju brojne porezne olakšice. Recimo, nema poreza na kamatu, postoji zaštitna stopa kamate na kapital koji je uložen u firmu i iznosi 3 posto na godinu. Poduzeća si mogu i troškove, kako već žele, regulirati ovisno o svojoj knjigovodstvenoj politici. Tako da to nema neki veliki značaj, ali je jedan dobar signal da se ukupna porezna presija snižava. Također dobar je signal za poduzetnike da ostave svoju dobit u poduzeću i u tom slučaju ne plaćaju uopće taj porez. Znači to bi bio neki prostor za nove investicije, za novo zapošljavanje i uopće za početak rada. Iako se stječe dojam kako predložena porezna smanjenja nisu u potpunosti usklađena s Međunarodnim monetarnim fondom, ističe se kako je MMF-u najvažnije da zemlje kojoj pruža monetarnu subvenciju ima uravnoteženo i stabilno gospodarstvo. Uspije li Hrvatska da iz drugih izvora osigura ono što će izgubiti najavljenim mjerama, u Zagrebu očekuju da MMF neće glasnije negodovati, dok će istovremeno hrvatska Vlada moći pokazati kako svoje odluke donosi autonomno, kao i da nije bespogovorni izvršitelj stranih naloga." (BBC)