HAZU: SPOMEN NA AKADEMIKA BOŽIDARA FINKU

ZAGREB, 17. svibnja (Hina) - Razred za filološke znanosti Hravatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) priredio je danas u Zagrebu komemorativni sastanak u spomen na akademika Božidara Finku. O prvoj obljetnici smrti akademika Finke o njegovu je životu i djelu govorio potpredsjednik HAZU akademik Milan Moguš.#L# Božidar Finka rodio se 19. prosinca 1925. u Salima na Dugome otoku, gdje je završio šest razreda osnovne škole, a daljnje ga je školovanje vodilo preko Šibenika, Zadra i Splita do Zagreba gdje je 1947. upisao Filozofski fakultet na kojemu je diplomirao 1952. Po završetku studija, Božidar Finka već 1953. počinje raditi u Akademijinu Institutu za hrvatski jezik koji je bio i prva jedinica Akademije koja je počela raditi nakon Drugoga svjetskog rata. Doktorsku disertaciju "Dugootočki čakavski govori" obranio je 1960. Ta je disertacija strukturalistički koncipirana što je bila novost u odnosu na dotadašnji pristup obradi dijalektoloških tema, rekao je akademik Moguš. Za člana suradnika HAZU Finka je izabran 1975., a za redovitoga člana Akademijina Razreda za filološke znanosti 1988. Kao predsjednik Odbora za dijalektologiju toga razreda HAZU akademik Finka organizirao je niz međunarodnih znanstvenih skupova rezultati kojih su objavljeni u više svezaka. Hrvatska dijalektologija i leksikografija znanstvena su polja na kojima je Božidar Finka dao najviše što je mogao, istaknuo je Moguš. Podsjetio je da se taj vrstni hrvatski jezikoslovac i ponajbolji hrvatski dijalektolog bavio se i s nekoliko drugih filoloških područja - onomastikom, problemima standardnoga jezika, suvremenoga hrvatskog književnog jezika, a veliku pozornost posvećivao je i jeziku Gradišćanskih Hrvata. Sustavan i temeljit, akademik Božidar Finka nije se zadržao samo na opisu čakavskih dijalekata. Autor je više opsežnih studija, među kojima su i one o govorima Brinja, Gorskoga kotara te karlovačkome govoru. Radeći na Velikomu rječniku Akademije, Finka je zaključio da je u tome rječniku nedostatna pozornost dana kajkavskome jeziku. To je za njega bio pak poticaj za sustavan rad na "Rječniku hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika" za koji je Finka izradio koncepciju te napisao prilog o povijesti kajkavske leksikografije. U razdoblju od 1984. do 1999. izašlo je osam svezaka toga rječnika. Akademik Moguš podsjetio je da je Božidar Finka u mladosti želio studirati pomorstvo, rekavši da se u zadnjim godinama svojega života često navraćao svoj mladenačkoj ljubavi - moru i pomorstvu. To je bilo i jedno od zadnjih područja na kojima je Finka sustavno radio, a koje je rezultuiralo znanstvenim skupom o tisućitoj obljetnici prvoga spomena hrvatskoga ribarstva i veličanstvenim zbornikom. O odnosu akademika Božidara Finke prema hrvsatkomu jeziku najbolje govore njegove riječi "hrvatski jezik naša je briga i skrb i naše veliko dobro", zaključio je akademik Moguš. (Hina) ip mc