SVEČANA SJEDNICA U POVODU DANA HAZU

ZAGREB, 28. travnja (Hina) - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) proslavila je danas svečanom sjednicom u Zagrebu Dan Akademije. Tom prigodom su predane Nagrade HAZU za 1999. uglednim hrvatskim znanstvenicima i umjetnicima. #L# Uz tradicionalu svečanost uručenja Akademijinih nagrada, ta najviša hrvatska znanstvena i kulturna ustanova za svoj je 139. rođendan imala i dodatnih razloga za slavlje - završena je obnova pročelja Akademijine palače na kojoj se radilo pune tri godine. Otvorena je i obnovljena Strossmayerova galerija starih majstora, a u Velikoj dvorani HAZU od danas je i bista jednoga od velikana hrvatske kulture i zaslužnoga potpredsjednika Akademije Miroslava Krleže, rad kipara Stipe Sikirice. Na svečanosti u atriju Akademijine palače predsjednik HAZU akademik Ivo Padovan uručio je lauretima Nagrade HAZU koje se sastoje od diplome koju je izradio akademik Miroslav Šutej te plakete - rad pokojnoga akademika Želimira Janeša. Akademijine nagrade primili su: za područje društvenih znanosti zajednički dr. Nikola Gavella, dr. Tatjana Josipović, dr. Igor Gliha, dr. Vlado Belaj i dr. Zlatan Stiković, autori knjige "Stvarno pravo". Za područje tehničkih znanosti laureat Akademijine nagrade je dr. Nikola Šerman, a za područje medicinskih znanosti dr. Antun Tucak. Nagradu HAZU za područje filoloških znanosti primio je dr. Josip Lisac, za područje književnosti Nikica Petrak, a za područje likovnih umjetnosti Ivan Picelj. Za područje prirodnih znanosti i matematike dodijeljene su dvije nagrade, a laureati su dr. Zorica Veksli i dr. Mladen Juračić. Proteklih 139 godina - od povijesnoga datuma 29. travnja 1861. kada je Hrvatski sabor jednoglasno prihvatio prijedlog đakovačkoga biskupa Josipa Jurja Strossmayera da se osnuje akademija znanosti i umjetnosti, brojni su znanstvenici i umjetnici u njezine temelje ugradili svoju grandioznu energiju. Svoje je konačno ime - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, ostvarila na svoj prijedlog upućen Hrvatskomu saboru 1991. koji iste godine donosi novi Zakon o HAZU kojim je potvrđen kontinutitet ukupnoga dotadašnjeg djelovanja Akademije, podsjetio je predsjednik HAZU Ivo Padovan. Uloga Akademije uvijek je bila i ostala usmjerena na očuvanje identiteta hrvatskoga naroda kao bitnog uvjeta njegove prepoznatljivosti i kao sastavnoga dijela Europe, usprkos zaprekama i neizvjesnostima na putu Hrvatke u "institucionalnu Europu", istaknuo je Padovan. U tom je smislu, Akademija nezamjenjiva, rekao je Padovan, napomenuvši ako bi pak netko tražio da HAZU "uđe u arenu političkih nadmetanja" time bi se dovela u pitanje njezina nacionalna misija. "Akademije mora ostati nestranačka institucija", ustvrdio je akademik Padovan. Kao i uvijek kada su hrvatski nacionalni interesi bili dovedeni u pitanje, tako je i ratne 1992, HAZU na čelu s uvaženim akademikom Ivanom Supekom pokrenula projekt "Hrvatska" s ciljem da se u toj povijesnoj prekretnici ukaže na to kakva je Hrvatska bila i kakva jest, podsjetio je Padovan. Prvi izvještaj toga projekta bila je knjiga "Hrvatska - zadanosti i usmjerenja", objavljena 1992. Predsjednik HAZU ocijenio je da se Hrvatska i danas nalazi u značajnomu trenutku te da je pravi trenutak opet ukazati na kontinuitet Akademije, nove mogućnosti, ali i nove rizike. S tim u vezi, Padovan je napomenuo da je pred dva mjeseca osnovao radnu grupu u kojoj su predstvanici skoro svih Akademijinih razreda, a koja je pripremila dokument pod nazivom "Hrvatska na pragu trećeg tisućljeća". U dokumentu se podsjeća na stajališta HAZU iznesena 1992. o ulozi znanosti i tehnologije, moralnoj situaciji u Hrvatskoj, usmjerenju prema Europi, demografskoj situaciji i gospodarskomu razvitku, a daju se i osnove budućega razvitka na tim područjima. Padovan je izvijestio da je Predsjedništvo HAZU na prošloj sjednici prihvatio taj dokument, napomenuvši da će dokumnet biti redigiran i objavljen nakon što razredi Akademije ovih dana daju eventualne dopune. (Hina) ip mc