FR LIBERATION 10.5.GLOBALIZACIJA-EUROPA

FRANCUSKA LIBERATION 10. V. 2000. Globalizacija potiče želju za Europom "'U redu, Europa ne ide naprijed, pa što?', upitao je nedavno novinar europskog zastupnika Daniela Cohn-Bendita koji se žalio zbog sadašnjeg zastoja. Prije bi se takvo pitanje smatralo nepriličnim. Europa je bila istoznačnica za mir: tko bi se pitao zašto treba promicati mir? Nakon pada Berlinskoga zida, uvođenja jedinstvenog novca i smjene naraštaja u postavi na vlasti, pitanje više nije neumjesno. Postavljaju ga uglavnom liberali. Tumače vam kako pozornica više nije Europa sa sve nejasnijim granicama, već svijet; da se mladić koji 'surfa' po internetu ne osjeća kao Europljanin, već jednostavno kao stanovnik Zemlje... Za liberale, Europa je ispunila svoj ugovor: osuvremenila je gospodarstvo, otvorila granice, uvela konkurenciju u javne službe, oslobodila novac od političkog utjecaja. Dakle, misija je ispunjena: što dalje? Globalizacija, to je nova budućnost. Razmišljanje je dobro, jer je blisko vladajućoj ideologiji. No je li to budućnost kakvu žele Europljani? Žele li oni biti junaci u svjetskoj društvenoj igri u kojoj će oružje biti socijalna i porezna konkurencija? Očito ne. Oni naprotiv očekuju da Europa bude nešto više od samog prostora, da im pomogne da ponovno uzmu sudbinu u ruke. I da smanje nezaposlenost. Globalizacija, dakle, može, što je naoko besmisleno, dati smisao koji Europa traži. Europa može obnoviti suverenost tamo gdje ju globalizacija krnji. Euro je savršen primjer. Liberalizacija kretanja kapitala dovela je europske zemlje do toga da izgube nadzor nad svojom valutom: glavna je bila marka. Zahvaljujući jedinstvenom novcu, s oduzete prešli smo na zajedničku suverenost. Drugi je primjer porezni sustav: zemlje postupno gube nadzor na tom području. Ne uspijevaju više oporezovati najpokretljivije čimbenike proizvodnje - ušteđevinu, ali i najbogatije obitelji - a da im ne izmaknu. Da bi ih zadržali, nemaju drugog izbora od smanjenja poreza. Budući da se Europa ne uspijeva dogovoriti o jednakom porezu, postupno stvaramo društvo u kojemu su najbogatiji najmanje oporezovani. Isto tako, zbog suparništva među državama ugroženo je jedinstvo socijalnog sustava europskih zemalja - njihovo najveće dobro. Samo će zajednička politička volja omogućiti da se ono očuva, pa i izvozi. No da bi to postigla, Europi je potrebna vlada", piše Pascal Riche.