ZAGREB, 12. svibnja (Hina) - Velika kiparska i slikarska izložba "San i krik - umjetnost Židova iz Hrvatske", na kojoj će biti izloženo 150 djela, otvorit će se 25. svibnja u Galeriji Klovićevi dvori. Bit će to, kako navode
organizatori, svjedočanstvo o velikom prinosu židovskih umjetnika hrvatskoj modernoj likovnosti i njihovoj ugrađenosti u temelje svekolike hrvatske umjetnosti. Inicijator je izložbe zagrebačka Židovska općina.
ZAGREB, 12. svibnja (Hina) - Velika kiparska i slikarska izložba
"San i krik - umjetnost Židova iz Hrvatske", na kojoj će biti
izloženo 150 djela, otvorit će se 25. svibnja u Galeriji Klovićevi
dvori. Bit će to, kako navode organizatori, svjedočanstvo o velikom
prinosu židovskih umjetnika hrvatskoj modernoj likovnosti i
njihovoj ugrađenosti u temelje svekolike hrvatske umjetnosti.
Inicijator je izložbe zagrebačka Židovska općina. #L#
Izbornik je izložbe likovni kritičar Tonko Maroević, a obuhvatit će
dio likovne produkcije čitavoga niza autora od druge polovice 19.
stoljeća do najsuvremenijih.
Bit će izloženi radovi Alberta Mosesa, Oskara Artura Aleksandera,
zatim značajna djela slikarskih velikana poput Milana Steinera,
Oskara Hermana, Ivana Reina, Marte Erlich i mnogih drugih.
Ta djela, prema procjeni izbornika Maroevića, potvrdit će ključno
mjesto umjetnika židovske narodnosti, porijekla ili korijena u
modernoj hrvatskoj umjetnosti pridonoseći njezinom europskom
otvaranju, stilskom napredovanju i poetičkoj raznovrsnosti.
Uz izbornika Tonka Maroevića, ostali su autori izložbe kustosica
Galerije Židovske općine u Zagrebu Greta Wiesler, dizajner Alfred
Pal te kustosica Galerije Klovićevi dvori Jasmina Bavoljak.
Izbornik Tonko Maroević ističe da je "riječ o nespornoj umjetničkoj
i kulturnoj aktivi, o svjedočanstvima kontinuiteta koji, usprkos
nepovoljnim i katkad upravo strašnim prilikama (progoni i
uništenje za vrijeme Drugog svjetskog rata), ipak nije prekinut.
Dio je židovskih umjetnika prirodno također urastao u povijest i
sadašnjost hrvatskoga slikarstva i kiparstva, a dio njih je pronio
svijetom i još uvijek pronosi neke vrijednosti i svojstva
zagrebačke, odnosno hrvatske, sredine iz koje su potekli. Stoga je
predstavljanje toga specifičnog isječka stvaralaštva obostrani
dobitak, a u svakom slučaju potvrđuje pluralizam i otvorenost
ambijenta, njegova formiranja i djelovanja, te olakšava uklapanje
nekih aspekata suvremenoga stvaralaštva u šire, univerzalne
tokove", napominje u povodu izložbe Maroević.
(Hina) ta mc