ZAGREB, 2. svibnja (Hina) - Oko 10,2 milijarde kuna ukupna je ugovorena cijena svih do kraja 1998. prodanih tzv. društvenih, odnosno stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo. Kako je u razdoblju od 19. lipnja 1991. do kraja
1998. godine prodano (obročnom otplatom ili jednokratnim uplatama) ukupno 315.991 društveni stan ispada da takav stan prosječno košta 32.126 kuna.
ZAGREB, 2. svibnja (Hina) - Oko 10,2 milijarde kuna ukupna je
ugovorena cijena svih do kraja 1998. prodanih tzv. društvenih,
odnosno stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo. Kako je u
razdoblju od 19. lipnja 1991. do kraja 1998. godine prodano
(obročnom otplatom ili jednokratnim uplatama) ukupno 315.991
društveni stan ispada da takav stan prosječno košta 32.126 kuna.
#L#
Podatci su to do kojih se dođe temeljem statističkih podataka o
prodaji stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo, a koje je
objavio Državni zavod za statistiku u izvješću o građevinskoj
djelatnosti i stambenom fondu u 1998. godini.
Prodaja bivših društvenih stanova temelji se na Zakonu o prodaji
stanova na kojima postoji stanarsko pravo, a sama je prodaja
započela 19. lipnja 1991.
Iz statističkih je podataka vidljivo da su prodani bivši društveni
stanovi najčešće dvosobni. Naime, takvih je stanova prodano ukupno
148.894 što je tek nešto manje od polovice, odnosno točnije 46,97
posto od ukupnog broja. Slijede trosobni stanovi s udjelom 27,35
posto, te jednosobni i garsonjere sa 19,41 posto. Udio velikih
stanova u ukupnom broju prodanih društvenih stanova je ispod sedam
posto - četverosobnih je prodano 17.410 (5,49 posto), a
peterosobnih i većih od toga tek 2.472 ili samo 0,78 posto.
Zakon je kupcima stanova na kojima su imali stanarsko pravo
omogućavao plaćanje jednokratnom uplatom, za što su dobivali i
posebne popuste, ili u obrocima. Najveći broj građana odlučio se na
obročnu prodaju i tako je prodano više od 62 posto društvenih
stanova. Tako je, naime, prodano 197.686 stanova, a ukupna
ugovorena cijena za njih je 8,45 milijarde kuna. Tako je prosječna
prodajna cijena stana na obročnu otplatu oko 42.700 kuna. Uzme li se
ukupna kvadratura tih stanova od oko 11,7 milijuna kvadratnih
metara ispada da kvadratni metar prosječno košta 718 kuna.
Bolje su stoga prošli građani koji su stan platili odjednom čime su
mogli ostvariti i popuste do najviše 50 posto cijene stana. Na taj
je način prodano 116.272 stana, a njihova je ukupna cijena 1,74
milijardi kuna. Ispada da je prosječno tako plaćeni stan koštao
nešto manje od 15.000 kuna, a kvadratni metar plaćan je po prosječno
250 kuna.
Razlika koja se pojavljuje u zbroju jednokratno i obročno plaćenih
stanova s ukupnim brojem stanova odnosi se na građane koji su,
temeljem Zakona, bili oslobođeni plaćanja stanova. Računica
pokazuje da je stopostotni popust ostvaren u prodaji 3.033 stana,
ili 0,96 od ukupnog broja.
Podaci Državnog zavoda za statistiku prikupljeni su od Državnog
pravobraniteljstva Republike Hrvatske i državnih
pravobraniteljstava županija, gradova i općina. Statistički
podatci, inače, pokazuju da je bilo jednokratno ili obročno
prodanih najviše bivših društvenih stanova, gotovo polovica, ili
153.592 prodano iz fondova gradova i općina. Ostali pravni
subjekti, odnosno uglavnom poduzeća prodavatelji su 114.046
stanova, dok je država Hrvatska prodavatelj 46.320, ili 14,61 posto
stanova.
(Hina) bn ds