ZAGREB, 10. svibnja (Hina) - Stalno vijeće NATO-a održava u srijedu u Bruxellesu sjednicu na kojoj će najvjerovatnije uputiti formalni poziv Hrvatskoj da pristupi programu Partnerstvo za mir čime će Hrvatska konačno ostvariti jedan od
svojih bitnih vanjskopolitičkih ciljeva kojem teži već godinama.
ZAGREB, 10. svibnja (Hina) - Stalno vijeće NATO-a održava u srijedu
u Bruxellesu sjednicu na kojoj će najvjerovatnije uputiti formalni
poziv Hrvatskoj da pristupi programu Partnerstvo za mir čime će
Hrvatska konačno ostvariti jedan od svojih bitnih
vanjskopolitičkih ciljeva kojem teži već godinama.#L#
"Sutra očekujemo odluku po kojoj ćemo biti pozvani i prisutni u
Firenzi", rekao je u utorak u Bruxellesu hrvatski premijer Ivica
Račan.
U Firenzi bi 24. i 25. svibnja Hrvatska trebala potpisati tekst
deklaracije iz 1994. godine i tako postati punopravna, dvadeset i
šesta članica Partnerstva za mir.
Cilj Partnerstva za mir, službeno osnovanog 1994. u Bruxellesu radi
jačanja odnosa NATO-a sa zemljama srednje i istočne Europe, je
ojačati stabilnost i sigurnost širom Europe, odnosno ne izolirati
zemlje koje su ispunile određene kriterije ali još uvijek nisu
zrele za pristup NATO-u.
Partnerstvu je cilj proširiti i intenzivirati političku i vojnu
suradnju širom Europe, smanjiti prijetnje miru i izgraditi jače
odnose među europskim zemljama promicanjem duha praktične suradnje
i demokracije, kaže se u njegovu temeljnom dokumentu.
Iako ne postoji rigidni popis kriterija za pristupanje, od
potencijalnih se članica Partnerstva za mir očekuje da imaju
transparentno nacionalno obrambeno pitanje i transparentno
financiraju obranu iz proračuna, te da osiguraju demokratski
nadzor nad vojskom.
Zemlje također trebaju osposobljavati vojnike za sudjelovanje u
misijama pod mandatom UN-a i OESS-a, te razvijati vojne snage kako
bi one postale sposobne sudjelovati u sastavu NATO-a.
Partnerstvo također traži poštivanje demokracije i vladavine
prava, privrženost i poštivanje normi OESS-a, posebice glede
rješavanja etničkih i teritorijalnih sporova, tržišno
gospodarstvo i socijalnu pravdu.
Aktivno sudjelovanje u Partnerstvu za mir igra važnu ulogu u
procesu uključivanja novih članica u NATO.
Partnerstvo za mir pojavljuje se prvi puta u izjavi sa summita NATO-
a u Londonu 1990. godine, a na ministarskom sastanku saveza 6. i 7.
lipnja 1991. godine u Kopenhagenu zaključeno je da NATO ne želi
"izolirati ni jednu zemlju", te želi ojačati "reforme s ciljem
uspostave demokratskog sustava vlasti, vladavine prava i
poštivanja ljudskih prava i suvremenog tržišnog gospodarstva".
Okvirni dokument Partnerstva za mir prihvaćen je na sumitu NATO-a
10. i 11. siječnja 1994. u Bruxellesu.
Od zemalja bivše Jugoslavije, prije Hrvatske u Partnerstvo za mir
primljene su Makedonija i Slovenija, a ostale članice su Albanija,
Armenija, Austrija, Azerbajdžan, Bjelorusija, Bugarska,
Estonija, Finska, Gruzija, Kazahstan, Kirgistan, Latvija, Litva
Moldova, Rumunjska, Rusija, Slovačka, Švedska, Švicarska,
Tadžikistan, Turkmenistan, Ukrajina i Uzbekistan.
Prije prijama u NATO prošle godine, članice Partnerstva bile su i
Mađarska, Češka i Poljska.
(Hina) maš sl