AT-E-S-SURADNJA-Organizacije/savezi-Obrana AU 29.IV.-DIE PRESSE-EU I NATO AUSTRIJADIE PRESSE29. IV. 2000.EU i NATO se približavaju"Države EU-a su u izradi Europske sigurnosne i obrambene politike (ESOP) postigle važan uspjeh:
Francuska je odustala od svoje načelne oporbe prema formalnim kontaktima između EU-a i NATO-a. Službeno zeleno svjetlo bi za to trebalo biti dano na zaključnom vrhu portugalskog predsjedanja EU-om sredinom lipnja. Francuska, oduvijek nepovjerljiva prema NATO-u kojim dominira SAD, prvotno je pledirala da Europljani izrade vlastite sigurnosne i obrambene strukture. Takvo je držanje u SAD-u izazvalo neraspoloženje i raspirilo uvjerenje da bi europska emancipacija mogla minirati savez. Stoga je SAD neprekidno ponavljao svoje uvjete za pristanak i suradnju u okviru ESOP-a: ulaganja EU-a na vojnom području, priznavanje NATO-a kao kičme zajedničke obrane, povezivanje europskih država NATO-a koje nisu u EU-u u proces odlučivanja i razvitak zajedničkih struktura s NATO-om. U odnosu na ta dva posljednja pitanja, Francuska je popustila pritisku stvarnosti - i to iz dva razloga: prvo, Pariz je čvrsto odlučan dovršiti ESOP do vrha u Nici u prosincu. A drugo je činjenica da države EU-a bez dobre
AUSTRIJA
DIE PRESSE
29. IV. 2000.
EU i NATO se približavaju
"Države EU-a su u izradi Europske sigurnosne i obrambene politike
(ESOP) postigle važan uspjeh: Francuska je odustala od svoje
načelne oporbe prema formalnim kontaktima između EU-a i NATO-a.
Službeno zeleno svjetlo bi za to trebalo biti dano na zaključnom
vrhu portugalskog predsjedanja EU-om sredinom lipnja. Francuska,
oduvijek nepovjerljiva prema NATO-u kojim dominira SAD, prvotno je
pledirala da Europljani izrade vlastite sigurnosne i obrambene
strukture. Takvo je držanje u SAD-u izazvalo neraspoloženje i
raspirilo uvjerenje da bi europska emancipacija mogla minirati
savez. Stoga je SAD neprekidno ponavljao svoje uvjete za pristanak
i suradnju u okviru ESOP-a: ulaganja EU-a na vojnom području,
priznavanje NATO-a kao kičme zajedničke obrane, povezivanje
europskih država NATO-a koje nisu u EU-u u proces odlučivanja i
razvitak zajedničkih struktura s NATO-om. U odnosu na ta dva
posljednja pitanja, Francuska je popustila pritisku stvarnosti - i
to iz dva razloga: prvo, Pariz je čvrsto odlučan dovršiti ESOP do
vrha u Nici u prosincu. A drugo je činjenica da države EU-a bez dobre
volje NATO-a praktički ne mogu djelovati. Jer iako do 2003. treba
biti na raspolaganju kontingent EU-a od 60 tisuća ljudi za krizne
intervencije, stručnjaci se slažu da Uniji nedostaje važna
infrastruktura: 'Do 2003. neće biti ni europskog transportnog
zrakoplova ni zajedničkog zapovjedništva ni uređaja za izviđanje',
kaže jedan diplomat EU-a. To je sada i Pariz uvidio. Pijedlog
kompromisa ipak ne predviđa trenutačnu uspostavu formalnih
kontakata EU-a i NATO-a. 'NATO-ove strukture postoje već 50 godina
i u najboljim su godinama. Naše strukture nisu samo dojenčad, one su
provizorna dojenčad', govori se u uredu Javiera Solane, visokog
predstavnika za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku. Tek do
konca godine iz privremenih bi političkih i sigurnosnih odbora,
vojnog odbora i vojnog stožera trebali nastati trajni ustroji.
Stoga se za sada ustrojavaju četiri zajednička ad hoc odbora EU-a i
NATO-a, koji se trebaju brinuti za sljedeća područja: sigurnosni
sporazum s NATO-om koji među ostalim uređuje i razmjenu
informacija, ustroj brze napadačke postrojbe EU-a, uvjete za
'posudbu' NATO-ova materijala za intervencije EU-a i stalni
sporazum EU-NATO. Pariz je također dao prijedlog kompromisa za
povezivanje šest država NATO-a koje ne pripadaju EU-u. Do sada
Pariz nije želio ni čuti o 'posebnom tretmanu' tih zemalja" -
izvješćuje Doris Kraus.