ZAGREB, 8. svibnja (Hina) - Knjiga Damira Zorića "Misionar i kulture drugih - Etnologijska istraživanja Ferdinanda Konšćaka (1703.-1759.) u Donjoj Kaliforniji" predstavljena je večeras u Matici hrvatskoj u Zagrebu. Damir Zorić u
knjizi rasvjetljuje život i djelovanje misionara i istraživača Ferdinanda Konšćaka koji je kao isusovac iz Varaždina opisom naroda i kultura ostavio znatan prinos za nekoliko važnih kulturoloških polja i za etnologijsku znanost.
ZAGREB, 8. svibnja (Hina) - Knjiga Damira Zorića "Misionar i
kulture drugih - Etnologijska istraživanja Ferdinanda Konšćaka
(1703.-1759.) u Donjoj Kaliforniji" predstavljena je večeras u
Matici hrvatskoj u Zagrebu. Damir Zorić u knjizi rasvjetljuje život
i djelovanje misionara i istraživača Ferdinanda Konšćaka koji je
kao isusovac iz Varaždina opisom naroda i kultura ostavio znatan
prinos za nekoliko važnih kulturoloških polja i za etnologijsku
znanost. #L#
Konšćak je, ističe Zorić, ostavio za sobom pionirske etnografske
opise urođeničkih naroda, plemena i njihovih zajednica u Donjoj
Kaliforniji. Riječ je o prvorazrednim spomenicima kulturnog i
povijesnog identiteta današnjih Meksikanaca iz Donje
Kalifornije.
Zorićeva knjiga sadrži i prikaz djelovanja hrvatskih misionara u
Kaliforniji, opise Konšćakovih istraživačkih ekspedicija,
izdanja Konšćakovih dnevnika i zemljovida te njegov opis naroda i
kraja Donje Kalifornije.
Konšćak u Donjoj Kaliforniji djeluje sredinom 18. stoljeća kao
misionar koji je znatno proširio područje svojeg rada, rekao je
profesor s Filozofskog fakulteta Vitomir Belaj. Konšćak je shvatio
da domorocima može pristupiti samo ako prouči njihov život i
kulturu koja je na primitivnoj i priprostoj razini. Uspio je
pronaći put do srca tamošnjih ljudi te ih pokrstiti, rekao je Belaj.
Spoznajući život Indijanaca, Konšćak je njihovu kulturu predstavio
drugima, a u tome se sastoji njegov etnološki pristup, naglasio je
Belaj. Dodao je da je Konšćak opisivao druge narode četiri stoljeća
prije nego je etnologija utemeljena kao znanost. Belaj je ocijenio
čudnim što Konšćakovo djelovanje treba otkrivati tek danas, iako je
drugim istraživačima, naročito amaričkim povjesničarima, poznat
od prije.
Prof. Mijo Korade je istaknuo da su hrvatski stariji putnici
dovoljno neprepoznatljivi jer je veća zaokupljenost suvremenim
putopiscima. Drugi uzrok neprepoznatljivosti misionara jest taj
što oni do sredine 17. stoljeća zbog tadašnje kolonijalne politike
ne uspijevaju u većem broju dolaziti na misionarska područja, rekao
je Korade. Dodao je da su hrvatski misionari europskoj javnosti
bili poznati, ali ne kao Hrvati jer su svoja imena morali mijenjati
u španjolska ili portugalska.
Autor knjige Damir Zorić je istaknuo da je Konšćakova djelatnost
prinos razvoju humanizma što je i smisao etnologijske znanosti.
Dodao je da se misionar i istraživač Konšćak nalazi uz bok najvećima
na tome polju kao što su Herman Dalmatin, Vinko Paletin, Juraj
Križanić, Filip Vezdin, Ivan Ratkaj i ini.
(Hina) mvr mć