SVJETSKA BANKA: HRVATSKA PRED JEDINSTVENOM PRILIKOM ZA RAST

SVJETSKA BANKA: HRVATSKA PRED JEDINSTVENOM PRILIKOM ZA RAST Republika Hrvatska sada ima jedinstvenu priliku zaustaviti gospodarski pad i suočiti se s postojećim zaprekama ka održivom rastu i pridruživanju Europskoj uniji. Nova Vlada treba iskoristiti taj trenutak i pokrenuti zakašnjele strukturne reforme nužne za uspostavljanje održive razine visokih stopa rasta, većeg životnog standarda i integracije u europske strukture. To zahtijeva od Hrvatske očuvanje uspješnih stabilizacijskih napora, smanjivanje veličine javnog sektora kroz strukturne reforme i otvaranja stranim i domaćim investicijama. Ocjene su to iz izvješća Svjetske banke o Hrvatskoj pod nazivom "Program mjera za gospodarsku reformu i rast". Odgađanje korektivnih ekonomskih mjera i dubokih strukturnih reformi, upozorava se istodobno, neće samo poništiti krajnji cilj dostizanja gospodarskog rasta i prilagođavanja kriterijima EU, već će zahtijevati i skuplje prilagodbe u budućnosti. Dokumentom, kojemu je svrha postaviti temelj za diskusije o nacrtu sveobuhvatne stretegije reforme i aktivnosti nove hrvatske vlasti i vanjskih partnera i donatora na početku 2000, navode se potrebni kratkoročni i srednjoročni prioriteti i mjere. Dokument naglašava tri kritična kratkoročna prioriteta - smanjivanje tekuće potrošnje, osiguranje financijske stabilnosti, stvaranje pozitivnog poduzetničkog ozračja koji bi poticao ulaganja. Drugi skup mjera predloženih u ovom dokumentu odnosi se na srednjoročne mjere poboljšanja učinkovitosti u alokaciji i korištenju proizvodnih faktora, povećanje dugoročnih stopa rasta poticanjem domaće štednje i investicija i promoviranjem obrazovanja i tehnoloških inovacija. Vjerodostojno provođenje reformi, njihov obujam i vremenski raspored od izuzetne su važnosti kako bi se međunarodna zajednica uvjerila u vjerodostojnost Vladina programa, ističe se u dokumentu koji je objavio Odjel Svjetske banke za Hrvatsku i Albaniju. Nova bi se hrvatska Vlada trebala uhvatiti u koštac s nagomilanim gospodarskim problemima koji se manifestiraju kroz slab realni sektor, visoku nezaposlenost, značajne makroekonomske neravnoteže i ranjivi bankarski sektor, smatraju stručnjaci Svjetske banke koje su svoje zapažanja pripremili na temelju ukupnih diskusija o makroekonomskoj i sektorskoj politici u Hrvatskoj. Hrvatska je, ocjenjuje se, u 1993. godini uvela uspješan stabilizacijski program, koji je smanjio inflaciju i stabilizirao tečaj. Međutim, do 1998. godine rast gospodarstva je usporen, a lani je zabilježen pad. To se dogodilo jer je napredak u reformi javnog sektora, kao i bankarskog sektora i sektora poduzeća bio neadekvatan. Osim toga, gospodarski rast temeljio se uglavnom na procesu obnove i domaćoj potrošnji, umjesto na investicijama koje su trebale unaprijediti konkurentnost zemlje. Sve to pridonijelo je povećanju manjka na tekućem računu bilance plaćanja koji je sve više bio financiran vanjskim zaduživanjima, vodeći ka ubrzanom i neodrživom rastu vanjskog duga zemlje. Istovremeno je veličina javne potrošnje povećana za 15 posto bruto domaćeg proizvoda od uspostave nezavinosti i u 1998. dosegla izuzetno visoku razinu od oko 54 posto (ne uključujući dospjela a nenaplaćena potraživanja) - jednu od najviših razina među tranzicijskim zemljama srednje i istočne Europe. Ima previše državnog uplitanja u krive sektore, a premalo državnih intervencija u područja u kojima su potrebne. Rezultat svega toga je da Hrvatska, koja je bila ispred većine tranzicijskih zemalja u regiji 1990. godine, sada zaostaje u tranziciji ka tržišnom gospodarstvu. U Svjetskoj banci predlažu strategiju reformi koja sadrži hitne i srednjoročne ekonomske mjere. Hitne mjere odnose se na smanjivanje makroekonomske neravnoteže sa ciljem održanja stabilnosti te uvođenje komplementarnih reformi ka uklanjanju strukturnih razloga makroekonomske neravnoteže. Pritom su mjere za uklanjanje fiskalne neravnoteže i osiguranje financijske stabilnosti prioritetne. To se ponajprije odnosi na smanjivanje tekuće potrošnje održavanjem na istoj razini ili čak smanjivanjem transfera, troškova obrane, troškova socijalnog osiguranja, plaća i zaposlenosti u javnom sektoru. Od velike važnosti je i nastavak započete mirovinske reforme i reforme zdravstvenog sustava, a trebalo bi stvoriti i učinkovitiji i transparentniji javni sektor koji bi osigurao tržišnu konkurentnost i pravednost. Nužno je osigurati financijsku stabilnost, drže u Svjetskoj banci, koja bi ojačala povjerenje u bankarski sustav kroz isplate osiguranih štednih uloga prema planu, ubrzati privatizaciju banaka u državnom vlasništvu te provođenje mehanizama rješavanja problema banaka u teškoćama. Prioritetna područja fiskalnih reformi moraju biti smanjenje državnog platnog fonda odnosno hitno zamrzavanje nominalnih plaća u državnom sektoru te racionalizaciranje zaposlenih; porezno rasterećenje plaća jer je sadašnja razina visoka s tendencijom "kažnjavanja rada"; Vlada ne bi trebala proširiti listu proizvoda i usluga s nultom stopom PDV-a niti uvesti smanjenu stopu za drugu robu i usluge. Osim toga, trebalo bi stvoriti pozitivno poduzetničko ozračje koje bi poticalo ulaganja, posebice izravna strana ulaganja. Prema mišljenju stručnjaka Svjetske banke, najhitnije mjere u tom području su: striktno provođenje svih ugovornih obveza i provođenje stečajeva, poboljšanje imovinskih prava, pojednostavljivanje administrativnih procedura za poduzetničke aktivnosti, te privatizacija preostale državne imovine, uključujući poljoprivredu. Poboljšanje kvalitete javnih i komunalnih usluga i kvalitetnije upravljanje poduzećima također bi potaknulo poslovne aktivnosti privatnog sektora. Srednjoročne mjere ponajprije se odnose na poboljšanje učinkovitosti u alokaciji i korištenju proizvodnih faktora. U "Programu mjera za gospodarsku reformu i rast" (koji je pripremio Odjel Svjetske banke za Albaniju i Hrvatsku) stručnjaci Svjetske banke navode kako bi se to moglo učiniti poticanjem domaće štednje i investicija te promoviranjem obrazovanja i tehnoloških inovacija.