GS: INFLACIJA U BIH OKO ČETIRI POSTO

SARAJEVO, 19. travnja (Hina) - Kovertibilna marka kao jedinstvena valuta Bosne i Hercegovine potpuno se učvrstila na monetarnom tržištu a Centralna banka BiH osigurala je njenu stabilnost čvrstim poštivanjem pravila "currency board-a" na kojima posluje, izjavio je u srijedu u Sarajevu guverner Centralne banke BiH Peter Nicholl.#L# Predstavljajući izvješće o radu Centralne banke za 1999. godinu Nicholl je istaknuo kako je prosječna inflacija u BiH u prošloj godini iznosila oko 4 posto, zahvaljujući prije svega strogoj monetarnoj politici koja se temelji na potpunoj pokrivenosti konvertibilne marke (KM) efektivnim konvertibilnim valutama. Na području Federacije BiH pravila currency board-a čak su dovela do pojave deflacije od nekih 0,3 posto, dok je u Republici Srpskoj inflacija bilježila nešto veću stopu dostižući 14 posto. "Važno je reći da je ta inflacija zapravo uvezena iz SR Jugoslavije zbog uporabe jugoslavenskog dinara u gotovinskom prometu", kazao je viceguverner Centralne banke Kemal Kozarić. On je istaknuo kako je vrlo vjerojatno da će inflatorna kretanja i na području srpskog entiteta ove godine biti pod potpunim nadzorom jer je od rujna 1999. jugo-dinar praktično izbačen iz uporabe jer je izgubio bitku s konvertibilnom markom. Prijelazno rješenje koje je sada na snazi u BiH dopušta uporabu jugo-dinara i hrvatske kune u gotovinskim transakcijama ravnopravno sa KM, no zbog uništene vrijednosti dinara u optjecaju je uz domaću ostala još samo hrvatska nacionalna valuta. Po podacima predstavljenim novinarima u Sarajevu Centralna banka BiH, na čijem je čelu već dvije godine novozelandski bankar, u 1999. godini imala je neto deviznu aktivu u iznosu od 30 milijuna KM a netto bilanca prodaje KM poslovnim bankama dosegla je 588 milijuna KM. Ukupan poslovni kapital 56 komercijalnih banaka u BiH trenutačno se procjenjuje na oko milijardu i 210 milijuna KM, od čega 842 milijuna otpada na one u Federaciji a 368 na banke u Republici Srpskoj. Negativni saldo ukupne domaće pasive dostiže 603 milijuna maraka, što najvećim dijelom čine obveze po staroj deviznoj štednji i potraživanja na temelju tečajnih razlika iz vremena bivše SFRJ. Dugoročna inozemna pasiva koja uključuje i sve obveze po iznozemnim kreditima u BiH dostiže milijardu i 304 milijuna KM. Nicholl je kazao kako Centralna banka poduzima sve mjere kako bi se očuvala lidvidnost poslovnih banaka koje u ovoj godini u cijelosti trebaju preuzeti i ulogu Zavoda za platni promet koji se raspušta. Pravila Centralne banke predviđaju da poslovne banke najmanje 10 posto prosječnog iznosa svoje depozitne baze trebaju pohraniti na posebno kontroliranim računima, no u praksi ti iznosi dostižu i do 40 posto. To prije svega govori, kazao je Nicholl, da poslovne banke vode vrlo opreznu kreditnu politiku te da BiH tek treba stabilizirati svoj bankarski sustav. On je kao prioritete na tom planu označio privatizaciju banaka u državnom vlasništvu ali i otvaranje prostora ulasku inozemnih banaka. "Postojeći entitetski zakoni traže od banaka po dvije licence za rad na teritoriju cijele BiH kao i dva pologa što je potpuno apsurdno u ovako maloj zemlji", kazao je Nicholl. Najavio je kako se ujednačavanje ovih propisa može očekivati veoma brzo a do tada će barem na teritoriju Federacije BiH početi djelovati i prva inozemna banka - austrijska Volksbanka koja će svoje poslovnice u tom entitetu otvoriti u naredna dva mjeseca. Guverner Centralne banke BiH kazao je kako se do početka ljetnje sezone može očekivati sklapanje sporazuma s još dvije poslovne banke iz Hrvatske o razmjeni KM. Uz Splitsku banku s kojom je takav sporazum sklopljen prije godinu dana, nedavno je potpisan i ugovor sa zagrebačkim ogrankom Volksbanke. Nicholl je odbio reći s kojim se hrvatskim bankama trenutačno pregovara ali je istaknuo kako su one same zatražile sklapanje ugovora o otkupu KM. Konvertibilna marka trenutačno se može mijenjati u sedam poslovnih banaka na području šest zemalja. (Hina) rm ds