ŽENEVA, 2. svibnja (Hina/Reuters) - Švicarski i francuski znanstvenici proučavali su pod mikroskopom stanice mozga zadužene za spavanje, a njihovi bi rezultati mogli pomoći ljudima koji pate od nesanice.
ŽENEVA, 2. svibnja (Hina/Reuters) - Švicarski i francuski
znanstvenici proučavali su pod mikroskopom stanice mozga zadužene
za spavanje, a njihovi bi rezultati mogli pomoći ljudima koji pate
od nesanice. #L#
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu "Nature".
Znanstvenici tvrde da im je proučavanje mozga štakora omogućilo da
razumiju kako neuroni zaduženi za san i budnost djeluju u mozgu.
Zagonetno pitanje - zašto i kako spavamo, već dugo zbunjuje
znanstvenike. Još se ne zna kako se neuroni za spavanje aktiviraju u
mozgu ni zašto se to događa.
No nakon godinu dana, koliko je trajalo istraživanje, autori članka
tvrde da stanice zadužene za spavanje, kad se aktiviraju, blokiraju
neurone u mozgu koji vode u budno stanje.
Istraživanje bi moglo pomoći da se poboljšaju lijekovi protiv
nesanice i drugih poremećaja sna te lijekovi za tegobe koje
uzrokuje manjak sna, poput gubitka pamćenja, kažu znanstvenici.
Nesanica je poremećaj koji pogađa više od 20 posto odraslih osoba.
"Trećinu života provedemo spavajući, no san je još velika
nepoznanica. Unatoč svim godinama istraživanja, nijedan
znanstvenik ne može odgovoriti na pitanje zašto spavamo", rekao je
Michel Muhlethaler, koautor istraživanja i profesor na Sveučilištu
u Ženevi.
Znanstvenici su in vitro proučavali neurone na mozgu štakora koji
potiču san. "Mogli smo promatrati te neurone pod mikroskopom,
gledati kako se ponašaju i - što je najvažnije, proučavati kako
reagiraju na tvari koje izlučuje sustav za buđenje u mozgu",
izjavio je Muhlethaler.
"Tvari koje izlučuju neuroni za budnost sprječavale su aktivnost
neurona za spavanje. Djelovati na njih značilo bi zapravo potaknuti
spavanje."
Na ljudsko tijelo utječe izmjena dana i noći jer su neuroni za
spavanje blizu dijela mozga koji se pod sunčevim svjetlom ponaša
kao sat.
Na ljudsko tijelo možda utječu i metabolički ili neki drugi
nepoznati čimbenici, što bi moglo objasniti zašto nakon
neprospavane noći moramo odrijemati.
Za neurone koji su aktivni tijekom sna, a miruju dok je čovjek
budan, znanstvenici znaju još od osamdesetih godina, ali nisu znali
gdje su smješteni ni čemu služe.
Prije četiri godine američki znanstvenik Chris Saper otkrio je da
su ti neuroni smješteni u ventrolateralnome predoptičkom području
mozga, između nosa i stražnjeg dijela glave.
No zajedničko istraživanje Švicaraca i Francuza otvara nove
mogućnosti za istraživanje tih neurona, rekao je Emmanuel
Eggermann, još jedan koautor istraživanja.
"Sad će znanstvenici nastojati što više doznati o tim neuronima",
rekao je Eggermann. "Kada pronađemo što ih potiče na djelovanje,
riješit ćemo zagonetku sna."
(Hina) lbr dgk