RDW 26.4.REGIONAL.SURADNJA U JI E-EU

o/poslovanje/financije RADIO DEUTSCHE WELLE - RDW 26. IV. 2000. Regionalna suradnja u jugoistočnoj Europi "Kada je riječ o suradnji i dijalogu, mnogo se toga pokrenulo s mrtve točke u jugoistočnoj Europi. Susjedi, koji nekoć nisu željeli ni razgovarati, pružaju jedni drugima ruku, sklapaju sporazume i pokreću zajedničke projekte. Tome valja dodati i novu dimenziju regionalne suradnje, koja je sredinom veljače konkretizirana Poveljom šest balkanskih država (Rumunjske, Bugarske, Makedonije, Albanije, Grčke i Turske) o suradnji i dobrosusjedskim odnosima. Takva je dinamika međusobnih odnosa bez presedana u povijesti regije. Uz Pakt za stabilnost u jugoistočnoj Europi, koji u prvom redu namjerava promicati bilateralnu i multilateralnu suradnju, balkanske države na dobre odnose sa susjedima potiče ponajprije europska perspektiva, dakle nada u članstvo u Europskoj uniji. Erhard Busek, predsjedatelj bečkog Instituta za Podunavlje i srednju Europu, ističe: 'Riječ je zapravo o nečemu što bih ja nazvao procesom osmoze. Od Europske je unije quasi potekao poticaj koji je zahvatio Mađarsku i Sloveniju, a od Slovenije i Mađarske prešao u susjedne zemlje: Rumunjsku, Hrvatsku. Pri tome je promjena u Hrvatskoj od velike važnosti. Na drugoj pak strani, kao sasvim pozitivan čimbenik, zasigurno valja spomenuti Grčku i novi odnos prema Turskoj. To pitanje ne treba razmatrati samo u kontekstu ciparskog sukoba i članstva Turske u EU već valja, naravno, spomenuti i ulogu koju Turska zajedno s Grčkom može odigrati u jugoistočnoj Europi'. Na konferenciji o 'Regionalnoj suradnji u srednoj i istočnoj Europi', koju su prije nekoliko dana u Sofiji zajedno organizirale zaklada Bertelsmann i Svjetska banka, bivši austrijski vicekancelar Busek ukazao je na čimbenike koji promiču regionalnu suradnju u jugoistočnoj Europi: 'Ta je suradnja napredovala zato što, naravno, u regiji postoje jako zastarjele crte razdvajanja. U tom kontekstu valja spomenuti zemlje Europske unije - s jedne stranke Grčku, a s druge Austriju i Italiju. Drugi je pak čimbenik bila razlika između Jugoslavije, koja je imala vlastiti politički sustav, i članica Comecon-a odnosno Varšavskog pakta. Nadalje, koliko god je strašno reći tako nešto, i ratni su sukobi pridonijeli integraciji jer se uvidjelo da mora postojati viši stupanj integracije infrastrukture'. Ostvarenje pak višeg stupnja integracije infrastrukture nailazi na brojne zapreke. U tom kontekstu valja s jedne strane spomenuti strahovanja da će pojačana regionalna suradnja više funkcionirati kao blokirajući čimbenik u okviru euroatlantske integracije. Zato se ističe da države istočnog dijela srednje i jugoistočne Europe ne smiju dopustiti da budu gurnute u 'čekaonicu'. Tome valja dodati i pravu konkurenciju među državama na putu u zapadne institucije. Svaka od njih želi biti u prednosti u odnosu na susjede - posebno zato što sve one zbog slične gospodarske strukture nastupaju na međunarodnim tržištima kao konkurenti. I to je jedan od razloga zašto regionalna razmjena dobara zasad ima tek vrlo mali udio u trgovinskom volumenu pojedinih država. Peter Tempel, zamjenik šefa ureda povjerenika EU za proširenje Guentera Verheugena, izjavljuje: 'Trgovina je sada daleko snažnije orijentirana na članice Europske unije. To vrijedi za kandidate za pristup, ali i za zemlje jugoistočne Europe, za zapadni Balkan. Tim se pitanjem, između ostalog, pozabavio i europski summit, održan prije nekoliko tjedana u Lisabonu. Šefovi država i vlada uputili su pak jasan signal da su jačanje regionalne trgovinske razmjene i trgovinski odnosi te regije i EU važan doprinos stabilizaciji te da tu viziju treba slijediti i dalje'. Tempel spominje Bukurešt i Sofiju kao primjere nastojanja, usmjerenih na produbljenu regionalnu suradnju: 'Bugarska i Rumunjska su zemlje koje vrlo snažno teže izgradnji regionalne suradnje sa susjedima, ali i snažnijoj međusobnoj suradnji. Upravo smo proteklih mjeseci doživjeli vrlo dobar primjer sporazuma bugarske i rumunjske vlade o važnom velikom projektu - izgradnji drugoga mosta preko Dunava. I taj se projekt uklapa u okvir transeuropskih mreža koje omogućuju bolju prometnu povezanost s istočnom i jugoistočnom Europom'. Rumunjska i Bugarska članice su slobodne trgovinske zone CEFTA, koja uz Sloveniju obuhvaća i Poljsku, Češku, Slovačku, Mađarsku. Cilj CEFTA-e jest postupna liberalizacija trgovine radi povećanja razmjene roba među njezinim članicama. Iako je taj cilj tek djelomice postignut, opće je priznato da CEFTA priprema svoje članice za pooštreni pritisak konkurencije na zapadnim tržištima. U tom bi pogledu CEFTA zasigurno mogla otvoriti perspektive za jugoistočnu Europu, zaključili su sudionici sofijske konferencije u organizaciji zaklade Bertelsmann i Svjetske banke - baš kao i suradnja u takozvanoj Višegradskoj skupini, u okviru koje Poljska, Češka i Mađarska od 1991. koordiniraju svoje napore oko ulaska u članstvo NATO-a i EU. Zemlje jugoistočne Europe mogu nešto naučiti na primjeru suradnje zemalja istočnog dijela srednje Europe, izjavljuje Georgi Ganev iz Centra za liberalne studije u Sofiji (riječ je o intelektualnom pogonu koji poput mreže povezuje reformski orijentirane snage u cijeloj regiji): 'Prva pouka glasi da suradnja funkcionira, da može biti uspješna. Mislim da je suradnja srednjoeuropskih zemalja bila uspješna. Funkcioniranje suradnje jest činjenica s kojom bismo trebali bolje upoznati našu regiju radi poboljšanja prijemčivosti društva za takvu ideju - posebno onih društava koja nisu uvjerena da suradnja zaista funkcionira. Druga važna pouka iz srednje Europe, koja može biti iskorištena kao primjer za pridobivanje ljudi u jugoistočnoj Europi, jest relativna jasnoća upravnog sustava u tim zemljama i razmjerno povoljno gospodarsko okruženje u srednjoeuropskim državama. To je također primjer koji bi mogao poslužiti kao uzor budući da okružje za poslovanje ovdje mora biti osjetno pojednostavljeno i duboko debirokratizirano. Srednjoeuropske zemlje mogu poslužiti kao model jer su to provele i bile uspješne'", prenosi Bernd Johann na kraju analize.