NJ 6.4.SZ: ŠIRENJE EU NA ISTOK-POSLOVI

slovanje/financije-Zapošljavanje NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 6. IV. 2000. Proširenje na istok neće prouzročiti dramatične posljedice "Zemlje srednje i istočne Europe (zemlje MOE) trebale bi po studiji SPD-u bliske zaklade Friedrich Ebert pristupiti Europskoj uniji tek g. 2006. Gledano iz ekonomske perspektive, taj bi termin po mišljenju autora studije bio 'optimalan' u kontekstu još uvijek prisutnih institucionalnih i strukturalnih deficita tih zemalja. Prerani termin pristupa dodatno bi povećao realne troškove prilagodbe kandidata, napominju oni. Takav razvoj događaja prouzročio bi po njihovu mišljenju ozbiljne probleme na ionako labilnom putu gospodarskog rasta u tim zemljama, koji bi ugrozili političko prihvaćanje procesa integracije. Zato bi za obje strane povoljan bio termin pristupa 'oko g. 2006.', tumače oni. Istodobno bi trebalo prikupljati financijska sredstva za pripremu pristupa i pojačati institucionalnu suradnju oko preuzimanja smjernica EU, dodaju oni. No, čak i kod takvog koncepta bile bi nužne srednjoročne prijelazne odedbe čiji bi cilj bilo tek 'polagano' jačanje pritiska konkurencije na poduzeća u zemljama srednje i istočne Europe kao i na zapadnoeuropsko tržište rada, napominju autori studije. Time bi se mogle izbjeći socijalne napetosti, piše skupina autora pod vodstvom stručnjaka za istočnu Eurpu Wolfganga Quaissera. Političari pak očekuju da će prve nove članice pristupiti EU već u razdoblju od 2003. do 2005., objavljeno je u studiji. Integracija istočne Europe 'dnevno je aktualno pitanje' a već postignuti konsenzus članica Eu o proširenju EU ne smije biti odbačen, napominju autori. 'Politička cijena' neuspješne integracije bila bi 'golema', izjavio je pri predstavljanju studije Gernot Ehler, zamjenik predsjedatelja parlamentarne frakcije SPD, založivši se stoga za brz proces. Posebno zato što predstojeće proširenje na istok i dalje neće izazivati dramatične posljedice za današnje članice EU, napominje Ehler. Naprotiv, autori studije polaze od pretpostavke da će dodatno financijsko opterećenje biti više nego kompenzirano pojačanom djelotvornošću i većim gospodarskim rastom. Već sada EU profitira od pojačane integracije srednjoeuropskih i istočnoeuropskih zemalja kroz izvoz u tu regiju, koji je osjetno više porastao od uvoza, napominju autori. Samo sve veći vanjskotrgovinski suficit u odnosima s četiri kandidata za pristup - Mađarskom, Poljskom, Češkom i Slovenijom - osigurava u 12 članica EU 65 tisuća radnih mjesta, od toga samo u Njemačkoj njih 44 tisuće. Uključimo li u to i neizravne učinke tog suficita, doći ćemo do brojke od čak 114 tisuća radnih mjesta u cijeloj Europskoj uniji a od toga opet čak 77 tisuća u Njemačkoj, ističu oni. Ni troškovi proširenja na istoku nisu pretjerano veliki, kazao je Quaisser. Dodatna opterećenja u obliku transfernih uplata u nove članice bit će u početku uglavnom podmirivana uštedama u sferi strukturnog kohezionog fonda - osim toga, iz salda ušteda i transfernih uplata u 2006. proizlazi dodatna potreba za financiranjem proširenja od 3,7 milijarda eura, koja bi morala biti financirana povećanjem vlastitih sredstava. Po procjeni autora studije, dosadašnji netto-platiše u EU, poput Njemačke, morali bi platiti 0,1 do 0,2 posto više od vrijednosti vlastitog BDP-a dok bi dosadašnji netto-primatelji u EU uštedama trebali dobiti 0,3 do 0,8 posto manje pomoći", prenosi novinar na kraju izvješća.