ZAGREB, 25. travnja (Hina) - Cijene energenata u Hrvatskoj su, u odnosu na kupovnu moć stanovništva previsoke, a sve manja domaća proizvodnja stvara ovisnost o njezinom uvozu. Energija se u Hrvatskoj neracionalno troši, a zbog niz
nagomilanih problema i pogrešnih poteza u energetici iz prijašnjeg vremena potrebno je postaviti ciljeve razvitka energetike i načine njihova dosezanja u skladu s interesima svih potrošača i energetskih sustava, kazao je nezavisni energetski stučnjak Branimir Molak na današnjem okruglom stolu "Energoinova".
ZAGREB, 25. travnja (Hina) - Cijene energenata u Hrvatskoj su, u
odnosu na kupovnu moć stanovništva previsoke, a sve manja domaća
proizvodnja stvara ovisnost o njezinom uvozu. Energija se u
Hrvatskoj neracionalno troši, a zbog niz nagomilanih problema i
pogrešnih poteza u energetici iz prijašnjeg vremena potrebno je
postaviti ciljeve razvitka energetike i načine njihova dosezanja u
skladu s interesima svih potrošača i energetskih sustava, kazao je
nezavisni energetski stučnjak Branimir Molak na današnjem okruglom
stolu "Energoinova".#L#
Okrugli stol o stanju i perspektivama energetike u Hrvatskoj
organizirao je Hrvatski savez inovatora i Udruga hrvatskih
dragovoljaca domovinskog rata, no nazočno je bilo tek nekoliko
stručnjaka iz područja energetike, dok se predstavnika nadležnih
institucija nitko nije odazvao. To je, po Molakovim riječima, još
jedan dokaz da institucije nemaju sluha za znanost koja je
najkompetetnija da ukaže na pogrešne poteze koji su se činili i još
uvijek se čine na planu energetike.
Uz opravdane kadrovske promjene u HEP-u i INI još mnogo toga se
treba učiniti da bi se stanje u energetici popravilo, naglasio je
Molak. Tako je po njegovu mišljenju, među ostalim, nužno objektivno
informiranje stanovništva o enegetici i mogućnostima uštede koje
bi mogle dovesti do nižih cijena i to bez utjecaja pojedinih
"interesnih skupina" čiji je interes stalan rast cijena
energenata.
Govoreći o cijenama naftnih derivata, naveo je podatke da ukupna
bruto potrošnja naftnih derivata u Hrvatskoj iznosi 4,2 milijuna
tona, a prema INA-inim planovima domaća proizvodnja iznosit će ove
godine 1,078 milijuna tona. Osim toga, na koncesijama u Sibiru INA
namjerava proizvesti 1,2 milijuna tona, a u Angoli i Egiptu 440
tisuća tona.
Budući da je poskupjela samo trećina nafte potrebne Hrvatskoj, a
koju je INA nabavila na svjetskom tržištu, poskupljenje nafte na
svjetskom tržištu nikako nije smjelo rezultitrati poskupljenjem
naftnih derivata u nas većim od 0,23 kune po litri, kazao je Molak.
Kako je ta razlika već obilato namirena poskupljenjem naftnih
derivata u kolovozu 1999. godine, po njegovoj ocjeni do
ovogodišnjeg poskupljenja naftnih derivata zapravo nije ni smjelo
doći, tim više što ono uvijek za sobom povlači i niz drugih
poskupljenja.
(Hina) mku ds