KORČULA, 19. travnja (Hina) - O aktualnom trenutku Hrvatske, kasno sinoć na tribini Hrvatske narodne stranke u Korčuli govorili su predsjednica HNS-a Vesna Pusić i predsjednik Središnjeg odbora stranke i ministar za javne radove,
obnovu i graditeljstvo Radimir Čačić.
KORČULA, 19. travnja (Hina) - O aktualnom trenutku Hrvatske, kasno
sinoć na tribini Hrvatske narodne stranke u Korčuli govorili su
predsjednica HNS-a Vesna Pusić i predsjednik Središnjeg odbora
stranke i ministar za javne radove, obnovu i graditeljstvo Radimir
Čačić. #L#
Vesna Pusić je istaknula važnost HNS-a, koji više nije u oporbi,
nego ima predstavnike u Parlamentu, Vladi, a iz njihove je stranke i
Predsjednik Republike. To su rezultati višegodišnjeg rada i
strategije HNS-a, kazala je predsjednica Pusić.
Po njenoj ocjeni unutarnji dug u Hrvatskoj je jedna na od najvećih
prepreka početka oporavka gospodarstva. "Prije no što država ne
počne vraćati svoj dug ne može efikasno prisiliti nikoga drugoga na
vraćanje dugova, zato se i održava ovakvo stanje, da tvrtke
postoje, ali ne plaćaju, ljudi rade, a ne dobivaju plaće. Takvi
nerealni odnosi gospodarstva moraju se prekinuti kako bi prava
ekonomija mogla početi normalno raditi. HNS sa svojim koalicijskim
partnerima već na tome radi", kazala je predsjednica HNS-a.
Ministar Čačić je rekao da je u ožujku prvi puta počeo padati
unutrašnji dug u Hrvatskoj, koji se smanjio s 25 milijardi kuna na
23 milijarde. U sljedećih 60 dana, naveo je, dug će se smanjito za
još šest milijardi kuna. U prva tri mjeseca rada Vlade, to su
ohrabrujući rezultati, ocijenio je Čačić.
Dužnosnici HNS-a odgovarali su na pitanja Korčulana, a za danas je
planiran sastanak s gradonačelnikom Korčule i načelnicima otočnih
općina radi boljeg upoznavanja problema koji opterećuju Korčulu.
Ministar Čačić jučer je posjetio otoke Brač, Vis i Hvar. Tamo se
sastao s otočkim načelnicima i gradonačelnicima i razgovarao o
pitanjima vodoopskrbe, kanalizacije i zaštite okoliša. Uz ostalo
ih je izvijestio da će njegovo ministarstvo u hrvatske otoke ove
godine uložiti 110 milijuna kuna, od kojih je 30 milijuna
namijenjeno za ranije ugovorene projekte.
(Hina) np dd